Prvenstveno zbog značajnog rasta isplaćenih dividendi posljednjih nekoliko godina, građani i tvrtke su u državni proračun prošle godine uplatili 1,18 milijardi kuna od poreza na dohodak od kapitala, što je impresivnih 74 posto više nego 2016.
Istodobno, trend pada kamatnih stopa prelio se i na porezne prihode po toj osnovi, pa je lani porez i prirez po osnovi dohotka kamata na štednju državnoj riznici donio tek 127,3 milijuna kuna, odnosno 67 posto manje nego prije tri godine.
Podaci koje je Poslovni dnevnik dobio od Porezne uprave odnose se na ukupan porez i prirez na dohodak od kapitala, neovisno o kojoj osnovi dohotka od kapitala se radi. Podatak od 1,2 milijarde kuna odnosi se i na porez na dividende, zatim dobit ostvarenu od razlike u prodajnoj i kupovnoj cijeni dionica ili od ulaganja u investicijske fondove, ali i od prodaje udjela u tvrtkama.
Kako su pojasnili poreznici, Naputkom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna propisano je kako se porez i prirez na dohodak s osnove dohotka od kapitala uplaćuje na istu vrstu prihoda, pa stoga nisu u mogućnosti dostaviti naplaćene prihode isključivo s osnove primitka od dividendi ili kapitalnih dobitaka.
S obzirom na dubinu uvida Porezne uprave u prihode građana, teško je vjerovati da ne postoje razdvojeni podaci o prihodima od oporezivanja dividendi i poreza na kapitalnu dobit, ističe u neslužbenom razgovoru investicijska zajednica. Ipak, i ovaj zbirni podatak pokazuje kako porez od kapitala sudjeluje s manje od 10 posto u ukupnom porezu na dobit.
Kako stoji u prezentaciji proračuna, Ministarstvo financija za prošlu je godinu predviđalo rast poreza na dobit za šest posto, na 8,8 milijardi kuna. Financijaši smatraju da u prihodima od kapitala lavovski dio čini porez na dividende.
Uveden je prije 10 godina, a jedna od njegovih značajki jest oslobađanje od naplate na dobit akumuliranu prije 2000.
Gotovo sve viđenije kompanije na Zagrebačkoj burzi u tom su razdoblju povećavale dividende, a primjerice samo kod burzovne turističke perjanice Valamara radi se o povećanju od 50 do 60 milijuna kuna u oporezivom dijelu.
Što se tiče najkontroverznijeg dijela ovog poreznog trolista, a to je porez od 12% na dobit ostvarenu trgovanjem dionicama – ako se prodaju unutar tri godine od kupnje – financijska zajednica neslužbeno procjenjuje da država godišnje po toj osnovi ubere minornih 50-ak milijuna kuna.
– Sam porez te njegova stopa nisu problematični elementi. Ono što smo smatrali najproblematičnijim bio je način prijave tog poreza te smo s drugim sudionicima tržišta apelirali na pojednostavljivanje procesa.
Predlagali smo da SKDD provodi obračun poreza za ulagatelje, što je u svijetu uobičajeno, jer vjerujemo da bi to u velikoj mjeri rasteretilo ulagatelje – kaže predsjednica Uprave ZSE Ivana Gažić.