Hrvatska je u prvom tromjesečju zajedno s Britanijom i Francuskom činila skupinu zemalja Europske unije s najnižim stopama rasta BDP-a na tromjesečnoj razini, pokazale su u četvrtak najnovije procjene europskog statističkog ureda.
U prva tri ovogodišnja mjeseca sezonski prilagođeni hrvatski BDP porastao je 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada su aktivnosti po podacima Eurostata stagnirale.
Identičnu stopu rasta bilježila je u prvom tromjesečju i Francuska dok su u Britaniji aktivnosti uvećane još mršavijih 0,1 posto.
I druga su vodeća europska gospodarstva posustala u prvom tromjesečju, pa su tako njemački i talijanski BDP porasli skromnih 0,3 posto.
Najslabiji rezultat bilježile su pak Rumunjska gdje su aktivnosti stagnirale te Estonija s padom aktivnosti za 0,1 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Najviše su pak u prvom ovogodišnjem tromjesečju na tromjesečnoj razini porasle gospodarske aktivnosti u Latviji i Poljskoj, za po 1,6 posto. Slijede Mađarska i Finska s 1,2 posto.
Latvija i Poljska prednjače i najvišim godišnjim stopama rasta BDP-a u prvom tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, od 5,1 odnosno 5,0 posto.
Slijede Mađarska sa 4,7 posto i Češka sa 4,4 posto.
Hrvatski je BDP prema Eurostatovim podacima u prvom ovogodišnjem tromjesečju porastao 1,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U posljednjem tromjesečju 2017. uvećan je 2,3 posto.
Nižu godišnju stopu rasta bilježila je samo Velika Britanija, od 1,2 posto.
Aktivnosti su na godišnjoj razini pale samo u Danskoj, za 0,5 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Potvrđene procjene rasta EU-a i eurozone
Eurostat je ujedno potvrdio važeće procjene rasta eurozone i EU-a u prvom tromjesečju, od po 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada su uvećane 0,7 posto.
Potvrđene su i procjene godišnjeg rasta, od 2,4 posto u EU, te 2,5 posto u eurozoni. U zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju BDP je na razini EU-a porastao 2,7 posto a na razini eurozone 2,8 posto.
U prva tri ovogodišnja mjeseca potrošnja kućanstava u EU blago je ubrzala u odnosu na prethodno tromjesečje, uz stopu rasta od 0,4 posto, u usporedbi s 0,3-postotnim rastom na kraju 2017. Nešto snažnije ubrzanje zabilježeno je u eurozoni, na 0,5 posto, s 0,2 posto u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju.
Znatno su pak usporila bruto ulaganja u fiksni kapital, na 0,8 posto u EU, nakon 1,2-postotnog rasta u prethodnom tromjesečju. U eurozoni porasla su 0,5 posto, nakon 1,3-postotnog rasta u prethodnom tromjesečju.
Izvoz je u EU pao 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je poskočio 1,8 posto. Pad izvoza bilježila je i eurozona, od 0,4 posto, nakon 2,2-postotnog rasta u prethodnom tromjesečju.
Uvoz je u EU smanjen u prvom tromjesečju 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca dok je u eurozoni stagnirao.
Vanjska trgovina neto je smanjila stopu rasta i u EU i u eurozoni, napominju u Eurostatu.
Potrošnja kućanstava i ulaganja dali su identičan pozitivan doprinos rastu BDP-a Europske unije, od po 0,2 postotna boda. U eurozoni doprinos kućanstava bio je veći i iznosio je 0,3 postotna boda dok je udio ulaganja bio mršavih 0,1 postotnih bodova.
Dobro jutro, to ja već pišem deset dana. A kad se uzmu zajedno dva zadnja tromjesečja u kojima je Hrvatska imala kvartalni rast od 0 i 0,2 posto što nije imao nitko, onda je jasno da je hrvatsko gospodarstvo najsporije u EU, a ujedno smo i druga najsiromašnija zemlja. Emo smo najveća sirotinja, em dodatno nazadujemo. Ne znam kakav još treba dokaz o tome koliko je anemični lažljivac Plenković duboko nesposoban za bilo što, lik ne bi bio u stanju upravljati ni psećom kućicom. Sad zamislite da ste kao trener na sredini sezone preuzeli pretposljednju momčad na ljestvici s pet bodova više od zadnjeg, i da ste do kraja sezone izgubili sve utakmice i sad imate samo bod više od zadnjeg, koliko bi dugo opstali na klupi?