'Ina nije srušila BDP, nego ga je povećala – u pet godina za 0,4%'

Goran Šaravanja, glavni ekonomist Ine, brani kompaniju analizom – tvrdi da su procjene utjecaja Ine promašene, ali ne osporava, već opravdava odluku Ine da smanji investiranje.

Koliki je utjecaj Ine u BDP-u Hrvatske i zašto je MOL demantirao podatke ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka po kojima nosi 9,4 posto BDP-a?

Udio industrijske proizvodnje u BDP-u prošle je godine bio 19,2 posto tako da procjena da Ina sudjeluje u hrvatskome BDP-u sa 9,4 posto implicira da ona čini gotovo 50 posto industrijske proizvodnje, što nije točno. Nije jasno kako je konzultantska kuća došla do ovakvog zaključka. Nastavi li se ovako, mogli bi uskoro zaključiti da je na Ini krivica za ekonomsku krizu u cijelom svijetu. Ina je u 2013. godini činila 2,3 posto ukupne dodane vrijednosti stvorene u Hrvatskoj.

Najveći izvoznik

Je li točno da je pad Ine pridonio rušenju ukupnog gospodarstva za 1,5 posto?

U petogodišnjem razdoblju od 2009. do 2013. godine Ina je hrvatskome BDP-u doprinijela sveukupno sa 0,4 postotna poena. Drugim riječima, bez Ine hrvatski bi BDP pao za dodatna 0,4 postotnih poena u ovom razdoblju. Ne može se tvrditi da je Ina pridonijela rušenju ukupnog gospodarstva za 1,5 posto. Mi smo već godinama jedan od najvećih ulagača u zemlji te najveći izvoznik – čak 10 posto hrvatskog izvoza roba čini Inin izvoz.

Kriza nagrizla ulaganje

Zašto su investicije Ine u 2012. u odnosu na 2009. pale četiri puta?

Prošle godine naše su investicije porasle za gotovo 60 posto u odnosu na godinu prije i iznosile su dvije milijarde kuna. Čak i u prvom kvartalu ove godine one su porasle za 70-ak posto na godišnjoj razini, dok su, recimo, u 2009. iznosile 4,5 milijardi kuna.

Tada smo bili snažno usmjereni na investicijske projekte u Siriji i na sjevernom Jadranu i modernizirali smo riječku rafineriju. Ovo su kapitalno intenzivni projekti, svaki vrijednosti nekoliko milijardi kuna. Ipak, tu godinu, kao i onu prethodnu, zbog globalne krize, završili smo u minusu ne uspijevajući na vrijeme platiti porezni dug od gotovo dvije milijarde kuna. Trebalo je stabilizirati kompaniju, smanjiti zaduženje koje je te godine bilo na visokih 40 posto...

Zbog recesije potrošnja na tržištu pala je 30 posto, morali smo se povući iz Sirije, dosegli smo vrhunac proizvodnje na Jadranu nakon čega je počeo prirodni pad, a oduzeta su nam odobrenja za istraživanje u kontinentalnoj Hrvatskoj. Zbog toga su zaustavljena milijardu kuna vrijedna ulaganja. Usmjereni smo na ulaganja, što dokazuje i činjenica da smo u 2013. izbušili čak sedam bušotina – to je nešto što se nije dogodilo unazad deset godina. I onda se suočimo s milijardu kuna gubitaka zbog promjena regulatornog okvira – zbog toga ćemo biti prisiljeni ozbiljno revidirati svoje planove.