Hrvatsku u 2010. godini očekuje niži pad BDP-a od očekivanog; jedan posto umjesto 1,5 posto. Bolja prognoza, prema posljednjoj makroekonomskoj analizi UniCredita za Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i BiH izravan je rezultat nastavka pregovora s EU.
- Istodobno, očekujemo daljnje smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance na 3,9 posto BDP-a i to uglavnom zbog daljnjeg pada uvoza. Manji deficit tekućeg računa platne bilance i smanjene obveze za servisiranje vanjskog duga upućuju na stabilan tečaj u 2010. godini. Međutim, dospijevanje trezorskih zapisa s valutnom klauzulom od drugog kvartala 2010. godine pa na dalje moglo bi prouzročiti kratkoročnu volatilnost tečaja eura i kune ove godine – najavio je Goran Šaravanja, glavni makroekonomist Zagrebačke banke, koji je i izradio analizu.
Najavio je i nastavak slabe domaće potražnje te pritiska neplaćanja u privatnom sektoru. Očekuju nas mali rast plaća, daljnji rast nezaposlenosti i nova poskupljenja, a istodobno spor rast kredita stanovništvu, što ograničava kupovnu moć kućanstava. Iako je plin poskupio 15 posto početkom godine, predviđa inflaciju od samo 3,2 posto u prosjeku, upravo zbog niže domaće potražnje.
- Za sada nije posve jasno kako bi se, da monetarna vlast pusti deset milijardi kuna, to usmjerilo privatnom sektoru i investicijskoj aktivnosti. Očekujemo više detalja tijekom ovog kvartala. Dodatno, Vlada će se trebati suočiti s mnogim politički neugodnim odlukama želi li osigurati srednjoročnu stabilnost fiskalne politike - isčekujemo daljnje mjere u ovoj sferi. Naša je prognoza da će proračunski deficit iznositi 3,5 posto BDP-a ove godine, ako ne i više - kaže Šaravanja.
Poboljšanja se, pak, mogu dogoditi završi li Hrvatska u sljedećih 12 mjeseci pregovore s EU. To bi moglo donijeti poboljšanje kreditnog rejtinga.
