U srpnju 165.000 turista manje

Manje turista nije loš znak, od masovnosti je unosnija – kvaliteta

Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Manje turista nije loš znak, od masovnosti je unosnija – kvaliteta
24.07.2018.
u 13:34
Rast mora donositi predsezona i posezona, a ne samo špica, upozoravaju turistički djelatnici
Pogledaj originalni članak

Hrvatska u prvoj polovici ovogodišnjeg srpnja bilježi oko 165.000 turista manje nego u istom mjesecu prošle godine. Broj noćenja ipak je u porastu, i to za jedan posto. Srpanjska turistička rupa došla je nakon rasta dolazaka i noćenja svih prethodnih mjeseci ove godine. U prvih šest mjeseci tako je zabilježen rast od 11,97 posto u dolascima i 10,3 posto u noćenjima.

No mjesta za paniku zbog minusa u dolascima u srpnju, prema mišljenju struke, nema. Ravnatelj Instituta za turizam dr. Damir Krešić tako ističe da je broj noćenja u srpnju u rastu te se stoga nikako ne može govoriti o padu turističkog prometa. Rast noćenja pak nije na razini proteklih godina, a Krešić napominje da su se ove godine na velika vrata na turističko tržište vratile Turska i Grčka, koja je također imala političke nestabilnosti. Te dvije zemlje sada dampinškim cijenama žele vratiti svoj udio na turističkom tržištu.

Pogledajte i galeriju: Najbolje hrvatske plaže za obitelji s djecom

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Brela: Plaža Punta Rata
Foto: Dino Stanin/PIXSELL
Sakarun (Dugi otok)
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Rajska plaža
Foto: Filip Brala/PIXSELL
Plaža Borik
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Plava plaža Vodice
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Plaža Slanica na Murteru
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Vela plaža na Krku

Loše vrijeme

No Krešić ističe da se Hrvatska i dalje dobro nosi s jakom konkurencijom na mediteranskom tržištu. A manjem rastu broja noćenja i padu broja dolazaka u srpnju su, kaže, pridonijeli i lošije vrijeme te Svjetsko nogometno prvenstvo. On upozorava i da ne možemo svake godine očekivati rast od 15 do 20 posto jer je to nerealno, ali zato što nemamo dovoljne kapacitete i infrastrukturu za to.

– Trebamo se fokusirati na to da ne govorimo o turističkoj sezoni, nego o turističkoj godini te na kvalitetu, a ne kvantitetu da bismo ostvarili veću dodatnu vrijednost našeg turističkog proizvoda – poručuje Krešić. Dodaje da podizanje kvalitete onda donosi i povećanu potrošnju. U suprotnom idemo prema omasovljenju koje sa sobom donosi ekološke probleme i probleme s nedovoljnom infrastrukturom.

Siniša Topalović, direktor zagrebačkog ureda Horwath HTL, kaže da srpanjske turističke brojke nisu loš rezultat jer nije moguće očekivati u špici sezone iz godinu u godinu rast velikim stopama.

– Trebamo prestati brojiti dolaske i noćenja u špici sezone, time se trebamo baviti u predsezoni i posezoni, tu zaostajemo za konkurentima – smatra Topalović. Dodaje da velik dio hrvatske obale i kontinenta nema snažne proizvode za dolazak izvan glavne sezone jer se nije dovoljno ulagalo u infrastrukturu, primjerice u zdravstveni, kongresni ili outdoor proizvod. Topalović upozorava i na to da su i naši hotelijeri povećali cijene, a što nije pratilo adekvatno podizanje kvalitete usluge i destinacijskog doživljaja.

– Naš turistički rast ne smije više dolaziti iz porasta u glavnoj sezoni, već iz rasta u predsezoni i posezoni, ali i kroz rast ukupnih prihoda koji se temelji na rastu kvalitete. U suprotnom bismo si zabili autogol – upozorava Topalović.

Disperzija prometa

Ministar turizma Gari Cappelli kaže da u ovom trenutku imamo rast turističkog prometa od oko šest posto što je u skladu očekivanjima s početka godine. Objašnjava da su daljnjom disperzijom turističkog prometa s ljetnih mjeseci na cijelu godinu očekivane varijacije u rastu turističkog prometa po mjesecima. Tako je, primjerice, u prvoj polovici godine u određenim mjesecima rast bio od 20, 30 posto, a neke destinacije rasle su i više od 50 posto.

– Ti rezultati slijede našu promišljenu politiku ponajprije usmjerenu na povećanje turističkog prometa izvan ljetnih mjeseci, povećanje kvalitete ponuda i sadržaja, a samim time prosječne dnevne potrošnje i ostvarenih prihoda u turizmu te u konačnici konkurentnijeg cjelogodišnjeg poslovanja – kaže Cappelli dodajući da Hrvatska želi kvalitetan, a ne masovni turizam.

Foto: Instagram
Foto: Instagram
Foto: Instagram
Foto: Instagram
Foto: Instagram
Foto: Instagram
Foto: Instagram
Foto: Instagram

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

AL
alf
03:12 01.08.2018.

Dotore, sto su to dampinske cijene? Postajemo veci Englezi od Engleza. Mozda bi trebali "educirati" nase doktore znanosti. Sto mislite o tome?