U državi u kojoj poduzetnici pritisnuti porezima, visokim opterećenjem plaća svojih zaposlenika i vrlo zanimljivom skupinom parafiskalnih nameta upozoravaju na nekonkurentnost uzrokovanu skupom državom, skupina poduzetnika u djelatnosti turističkog smještaja opterećena je porezno manje i od studenata.
Riječ je o takozvanim malim iznajmljivačima koji plaćaju paušal od maksimalno 300 kuna godišnje po krevetu. U ministarstvu financija razmatraju promjenu modela koji bi uravnotežio njihov položaj s ostalim poduzetnicima s obzirom na to da izračun pokazuje da pojedini paušalisti plate tek oko 2% poreza u odnosu na prihode koje ostvare. Razmatra se nekoliko modela, ali još nije odlučeno na koji će se način djelatnost regulirati.
Opterećenje palo s 12 na 2%
Riječ je o posebnoj skupini ljudi koji u ponudi imaju do 20 kreveta, a ostvaruju do 230 tisuća kuna godišnjih prihoda, ali kako je od 91 tisuće objekata u privatnom smještaju čak dvije trećine prijavljeno u sustavu paušala, postoji mogućnost da se sustav zlorabi.
Dodatni argument za primjenu sustava leži u činjenici da je obračun po kojem se došlo do iznosa paušala izrađen još 2004. godine. Tada se radio na pretpostavci da se po jednom krevetu ostvaruje tek 35 noćenja koja koštaju po 100 kuna, odnosno sveukupni prihodi od 3500 kuna po krevetu. Maksimalni iznos paušala tada je iznosio gotovo 12% prihoda.
Međutim, u međuvremenu su potražnja za smještajem u turizmu te kvaliteta smještaja porasla pa su i cijene znatno narasle i opterećenje paušalom palo je na spomenutih oko 2% prihoda. Nije također svejedno iznajmljujete li u Hvaru ili u Lici, a paušal poznaje razliku od svega 150 kuna godišnje po krevetu.
Istovremeno, deseci tisuća mikrotvrtki posluju s prihodima do 230.000 kuna, ali nemaju poseban porezni status, već plaćaju sve obveze od doprinosa za zaposlenu osobu do poreza na dobit na kraju godine. Iznajmljivači paušalci nisu ni obveznici fiskalizacije jer se dohodak koji ostvaruju tretira kao dohodak od imovine i imovinskih prava. Od imovine se lani prikupilo 140 milijuna kuna poreza, a još toliko je uplaćeno kroz plaćanje boravišne pristojbe. Paušalno oporezivanje najpovoljnije je za privatne iznajmljivače i stoga ne iznenađuje činjenica da iznajmljivači nastoje zadržati status paušalca. Registriranje poslovanja, otvaranje obrta ili tvrtke, više od pet puta povećava troškove poslovanja.
Prosječan prihod 50.000 kn
Ipak u prosjeku je tek 6,6 postelja po iznajmljivaču, a procjene prosječnog prihoda kažu da su oko 50 tisuća kuna. Međutim, paušalci s oko pola milijuna postelja ostvare oko 35% od ukupnog broja noćenja turista u Hrvatskoj. Stoga se mnogi zalažu za uvođenje kriterija koji će voditi računa o prihodima, a ne o broju kreveta te donijeti više reda u sustav.
Naime sustav paušalne naplate poreza bio je dobar način privlačenja iznajmljivača iz sive ekonomije u evidenciju, ali sada treba uvesti dodatni red. Poznat je koncept male djelatnosti koji njeguje nekoliko država poput Slovenije, a kojim se djelatnosti koje mogu služiti kao popunjavanje kućnog budžeta, u Hrvatskoj poznat i kao fuš, uvode u sustav uz nisko oporezivanje i jednostavnu administraciju.
Na niske bi godišnje prihode dakle valjalo primijeniti paušal, a sve ostale vrste djelatnosti urediti na jednak način bez posebnih uvjeta, čime bi se povećali i porezni prihodi.
Ovo je 10 najskupljih gradova na svijetu - čak 4 iz jedne države
članak je tipičan primjer hrvatskog jala prema onima koji rentaju svoje domove ne bi li si popravili kućni budžet i ostali ovdje umjesto da prodaju sve što imaju i odsele u njemačku ili irsku! umjesto da se ljude potakne dada iskoriste svoju imovinu i olakša im se rad te omogući da bolje žive, nadobudni novinarčići u službi nezasitnog pohlepnog državnog proračuna i plenkovića samo gledaju kako ljudima oteti i zadnju kunu koju zarade! novinarčić zaboravlja ili namjerno prešućuje da uz porez treba platiti i boravišnu taksu, struju, vodu, redovno obnavljati posteljinu, ručnike, televizore, klima uređaje, namještaj, sitni inventar + plaćati stotine eura svake godine za oglašavanje na raznim portalima + što svi posrednici koji ne naplaćuju oglašavanje uzimaju od bruto prihoda iznajmljivača dodatnih 20-30%!!!! da ne zaboravimo ovdje i tjedne troškove plaćanja servisa za čišćenje apartmana + troškove praonica rublja koje svaki tjedan iz džepa iznajmljivača odnesu preko 1000 kn!! na godišnjoj razini su to troškovi od preko 15.000 kn!! ne zaboravimo niti troškove vraćanja kredita za gradnju i opremanje te nekretnine, pa troškove plaćanja komunalne naknade, povećane troškove odvoza otpada od turista itd.itd. ...dakle, lako je lupetati iz perspektive nekoga tko se turizmom nikada nije bavio nego je došao samo kao gost pa misli da novci padaju s neba!!! da bi članak bio fer i korektan, treba pošteno opisati sve pluseve u minuse, a ne pisati socrealističke pamflete!