Hrvatsko voćarstvo u dubokoj je recesiji. Svjedoci smo donošenja brojnih strateških programa koji jasno definiraju ciljeve i planove, no gledajući brojčane pokazatelje, učinci su više nego upitni. Raste, naime, broj hektara pod voćem, a proizvodnja pada - kazao je dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Krunoslav Dugalić na 16. Znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara na temu izazova u voćarstvu pod utjecajem klimatskih promjena.
Sadnja zbog potpora
Hrvatsko se voćarstvo, istaknuo je Dugalić, treba jače otvoriti novim tehnologijama, rješenjima i inovacijama po uzoru na voćarski razvijene države, a stručne i znanstvene institucije značajnije sudjelovati u otklanjanju prepreka hrvatske poljoprivrede umjesto da su same sebi svrha.
I novoizabrani stari predsjednik HVZ-a Branimir Markota slaže se kako je situacija u voćarstvu, pogotovo intenzivnom, iz godine u godinu sve lošija. Za sada se jedan dio voćara, velikih entuzijasta nosi sa svim tim problemima, no pitanje koliko dugo jer nema ekonomske opravdanosti. Rastu tako površine pod lijeskom i orahom, koje se sade prvenstveno zbog potpora, a krče jabuke. Sa 10.000 ha u intenzivnoj proizvodnji spali smo na tek nešto više od 2000 ha - tvrdi Markota koji dugoročno osiguranje proizvodnje vidi u dohodovnom stimulansu koji će voćare zadržati u proizvodnji.
- Ne treba robovati proizvodnji tradicionalnih voćnih vrsta nego se prilagođavati tržištu. Treba razmišljati o sortimentu kojeg traži tržište, a za njega u Hrvatskoj tradicionalno postoje dobri uvjeti, poput krušaka, marelica, trešanja, šljiva - rekao je Markota.
No činjenica je da je mladih voćara manje od 10% te da starosna struktura preko 65 godina ne garantira neki napredak u voćarstvu. Mnogi proizvođači ne prepoznaju ni potrebu udruživanja i zajedničkog nastupa na tržištu kako bi bili otporniji i konkurentniji. Na raspisan natječaj za izgradnju skladišne i logističke infrastrukture za voće i povrće za 610 milijuna kuna iz NPOO prijavljena su tek dva projekta koja su u obradi već nekoliko mjeseci i pitanje je kada će se staviti u funkciju, a kroničan problem je i osiguranje proizvodnje. Police osiguranja su izuzetno skupe a povrat naknade štete minimalan.
Iz uvoza više od 50%
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir smatra neprihvatljivim da na domaće tržište stiže voće koje se u proizvodnji tretira zaštitnim sredstvima koja nisu dozvoljena u EU. Upozorava kako je nam je samodostatnost u proizvodnji voća prema posljednjem Zelenom izvješću Ministarstva poljoprivrede iznosila svega 47,6%. Samodostatni smo tek u proizvodnji trešanja, višanja i jabuka. U 2020. godini je uvoz voća količinski rastao za 7,3%. To je pokazatelj da je još puno posla, od udruživanja proizvođača, gradnje skladišnih i preradbenih kapaciteta, kao i donošenja mjera kojima će se povećati potrošnja te zakona kojima će se štititi i poticati domaća proizvodnja, kazala je Petir.
26. 5.2005. Dovezao sam na veliku pijacu trešnje i prve breskve. Pun kombi voća rasprodao sam u nekoliko minuta. To je išlo toliko brzo da nisam siguran da sam uspio sve naplatiti. Cijena: 25 kuna trešnje, 20 kuna breskve. Kao što rekoh, prodaja na veliko. O toj cijeni sada mogu samo sanjati u prodaji na kilo. Sa cijenama repromaterijala, od gnojiva, zaštitnih sredstava do goriva ne bih vas zamarao jer vam je to poznato. Prisežem na istinitost napisanog, osim datuma jer sam na pijacu došao oko ponoći. Nisam siguran je li bilo koji minut prije ili poslije.