SAD nudi posredovanje oko Ine, a Hrvatska šuti

Zašto hrvatski pregovarači i MOL više od godinu dana ne mogu naći rješenje za problem Ine? Tko je pokrenuo pitanje zatvaranja rafinerije u Sisku i koliko sukob utječe na odnose Hrvatske i Mađarske, razgovarali smo s mađarskim veleposlanikom u Hrvatskoj Gáborom Ivánom. Napominje da "konflikt postoji, ali između hrvatske Vlade i MOL-a. Mađarska vlada ne sudjeluje u pregovorima jer MOL nije državna kompanija".

Čiji je zapravo MOL?

Vlasnici su dioničari.

No po dioničarskom ugovoru nitko, bez obzira na to koliko posjeduje dionica, nema pravo na više od 10 posto glasova. Tko upravlja tvrtkom? Teško je povjerovati da vlada baš nema nekakvog utjecaja.

Upravljaju Skupština dioničara i menadžment, a njega čine, osim Madara, i drugi, Austrijanac, Hrvat, Finac, Šveđanin, Britanac... Ne, u operativi ne postoji vladin čovjek. Mađarska vlada ima 25 posto dionica, ali i ograničenje od 10 posto glasačkih prava. No mađarska vlada, kao veliki dioničar, ima svoju poziciju. Izrekli smo je prije godinu dana i ona se u međuvremenu nije promijenila. Možemo prihvatiti da hrvatska država otkupi dionice i time Ina postane državna kompanija. Druga je opcija da tvrtka ostane na tržištu i funkcionira u najboljem interesu dioničara. Treće opcije nema. MOL ima problema s hrvatskom Vladom, no to pitanje nikad neće biti neutralno za mađarskog veleposlanika. MOL je jedna od najvažnijih regionalnih kompanija. Za mađarsku vladu itekako je važno što se događa s MOL-om u drugim zemljama.

Ponovno se vraćamo na utjecaj mađarske vlade.

Iako vlada ne kontrolira MOL, kompanija se vodi kao mađarska. Ima sjedište u Mađarskoj, većina zaposlenika su Mađari koji u Mađarskoj plaćaju porez. Mediji, ali ne samo oni, već neki sudionici hrvatske politike ili gospodarstva pokušavaju nametnuti stav da je riječ o sukobu Mađara i Hrvata. To nije istina. Neki smo dan proslavili 23. obljetnicu hrvatske neovisnosti. Mogu se prisjetiti što je rekao premijer Milanović u listopadu 2013: "Ako je netko bio istaknuti pomagatelj Hrvatskoj u zadnjih 20 godina, onda je to bila Mađarska". Kada govorimo o novijoj povijesti, vjerojatno nema države koja je Hrvatsku podupirala više od Mađarske.

Spominjete 23. obljetnicu neovisnosti. Je li danas Hrvatska uspješna, uređena država?

U njoj funkcioniraju tržište, demokracija, vladavina prava. Da, u tom smislu je uspješna.

Ako smatrate Hrvatsku pravnom državom, zašto ne želite izručiti izvršnog direktora MOL-a Zsolta Hernadija hrvatskom pravosuđu?

Mađarska pravosudna tijela provela su ozbiljnu i temeljitu istragu u tom slučaju i sve nalaze – a mnogo je toga otkriveno – poslale su hrvatskim tijelima. Mađarske vlasti procijenile su ga rizikom za međunarodnu sigurnost, a po bilateralnom ugovoru o pravnoj suradnji zahtjev za izručenje može se odbiti ako se procijeni da je osoba od posebnog interesa.

Po čemu je Hernadi osoba od nacionalnog interesa?

Hernadi vodi veliku kompaniju koja u velikoj mjeri pridonosi nacionalnom BDP-u. Riječ je jednoj od najvažnijih kompanija, i to u vrlo osjetljivom sektoru, sektoru koji je za svaku državu politički i ekonomski vrlo važan.

Kako onda mađarska vlada nema utjecaja na MOL?

Riječ je o dva odvojena problema. Jedno je upravljanje kompanijom, drugo je pravno pitanje.

Je li pravomoćna presuda Ivi Sanaderu za davanje mita legitiman razlog za poništavanje dioničarskog ugovora?

Temelj dioničarskog ugovora bila je isplata kupovne cijene dionica. Koliko znam, to nitko ne dovodi u pitanje.

Kako komentirate neuspjele pregovore hrvatske strane i MOL-a?

U 13 mjeseci održano je samo pet rundi pregovora. MOL je početkom godine ponudio da se pregovarački timovi sastaju svaki drugi tjedan. No ništa se nije dogodilo. MOL je cijelo vrijeme nudio da se razgovara o strateškim poslovnim planovima, a oni uključuju i rafinerije. No hrvatska je strana u pregovorima inzistirala da se razgovara samo o upravljanju.

Optužujete li Hrvatsku za miniranje pregovora?

Samo navodim činjenice: u više od godinu dana nije se govorilo o poslovnim interesima Ine. Ne MOL-a nego Ine. Što se tiče korporativnog upravljanja, u svibnju je NO, koji predstavlja dioničare, predočio novi model korporativnog upravljanja. Koliko znam, nikada se o tom planu nije razgovaralo. Plan koji je došao od samih dioničara je zanemaren.

Kako to tumačite?

Moj je dojam da nisu sve strane potpuno zainteresirane da riješe problem.

Koja strana?

Postoje dvije, zar ne?

Zašto hrvatska strana ne bi bila zainteresirana riješiti problem Ine?

Moguće je da postoje kalkulacije oko političkih bodova i političkog dobitka nauštrb budućnosti Ine.

Tko kalkulira?

Vjerujem da znate tko je voditelj hrvatskog pregovaračkog tima.

Koje je rješenje?

Novi dioničarski ugovor. Novi ugovor, sukladno zajedničkoj izjavi MOL-a i hrvatske Vlade od 1. rujna, da MOL treba voditi kompaniju po najboljim poslovnim interesima Ine. Ako ozbiljno pogledamo što su interesi Ine, jasno je. Novi strateški plan poslovanja s ciljem da vode kompaniju po tržišnim načelima, da ostvaruje dobitak, plaća veće poreze. Sve aktivnosti treba revidirati, ne samo rafinerije.

Uništava li MOL Inu, kako se zna čuti?

Glupost. Ako netko investira 2,5 milijardi eura, što je 6 posto hrvatskog BDP-a, bi li njemu bilo u interesu činiti protiv interesa kompanije? Pogledajte dugove Ine. Oni su 2010. iznosili gotovo 10 milijardi kuna. Sad su oko četiri. Između 2008. i 2010. podmirena su sve neplaćena potražnja državi. Ona su 2008. iznosila 400 milijuna kuna. Otkad MOL upravlja Inom, Ina ostvaruje profit. Tako je 2010. ostvarila 960 milijuna kuna, u 2011 1,8 milijarde, u 2012. 680 milijuna, lani je izgubila polja u Siriji pa je zabilježila gubitke.

Jesu li Amerikanci imali utjecaja na najave MOL-a da bi mogli prodati Inu Rusima?

Održana su dva sastanka s Amerikancima, u Zagrebu i u Budimpešti. Američka je strana ponudila prijateljsko posredovanje u rješavanju spora hrvatske Vlade i MOL-a. MOL je prihvatio ponudu.

A Hrvatska?

Po mojim saznanjima hrvatska strana još razmatra američku ponudu.

>> Igor Sečin: Prodaja hrvatskog udjela u INI rizik je privatizacijskog procesa 

>> Ina za zbrinjavanje radnika izdvaja više od 100 milijuna kuna