Piketty udara na bogate, Sinn gura duge reforme

U razmaku od mjesec dana u Zagrebu su boravile dvije zvijezde europske ekonomske scene: etabliranog njemačkog ekonomista Hans-Wernera Sinna ugostio je HDZ, dok se premijer Zoran Milanović pobrinuo za pokroviteljstvo nad nastupom nove nade europske ljevice, francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja. Popularni Francuz primarno je došao u Zagreb promovirati svoju knjigu “Kapital u 21. stoljeću” koja se, usprkos teškoj materiji i stotinama stranica teksta i grafikona, prometnula u svjetski bestseler. Sa Sinnom bismo se mogli i češće susretati ako HDZ pobijedi na parlamentarnim izborima i krene u realizaciju njegova programa! Sinn poziva na strukturne reforme koje se svode na red, rad i disciplinu, dok Piketty plijeni pozornost porukama o smanjenju nejednakosti među ljudima, većem oporezivanju bogatih i nekom obliku samoupravljanja radnika.

Horvat zadnji ljevičar

Pikettyjeve poruke nisu novost na našim prostorima, ali te su ideje ‘90-ih godina prognane iz državne ekonomske politike, a rijetko se mogu čuti i među ekonomistima. Nakon smrti Branka Horvata, poznatog hrvatskog ekonomista i teoretičara kojega su američki kolege svojedobno kandidirali za Nobelovu nagradu iz ekonomije, Hrvatska je faktički ostala bez ekonomista ljevičara. Najbliže Branku Horvatu, pa onda i idejama koje je u europski politički i ekonomski prostor ubacio ljevičar Piketty, možda je profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić, no njegov je problem što je dosta u javnom prostoru i životu, ali nije si poput Pikettyja dao truda da napiše knjigu i tako izazove raspravu u domaćim ekonomskim krugovima, kao što je Francuz u europskima. Ljubo Jurčić za sebe kaže da jest ljevičar, a ne boljševik, a ni Piketty nipošto nije protiv kapitalizma, ali bi kroz progresivno oporezivanje imućnijih proveo redistribuciju bogatstva, našao balans između privatnog i javnog vlasništva te otpisao dugove prezaduženih država. Čak ga je i hrvatski premijer Zoran Milanović, koji upravo mora Bruxellesu predočiti novi plan štednje, nazvao utopistom čije je ideje teško provesti.

Pisac HDZ-ova ekonomskog programa Hans-Werner Sinn dijelom se slaže s Pikettyjem kad je riječ o otpisu dugova, ali i ulozi države u ekonomiji. Hadezeov savjetnik jedan je od utjecajnijih Nijemaca koji se zalaže za djelomičan oprost javnog duga Grčkoj. Sinn dulje vrijeme predlaže Angeli Merkel da otpiše Grčkoj dug jer je svima jasno da ga ta zemlja ne može otplatiti. Sinna smještaju među ordoliberale, ekonomiste koji smatraju da su tržišne slobode važne, no uzimaju za pravo državi da intervenira kako bi se postigli željeni ciljevi. Sinn sigurno o Hrvatskoj zna puno više od Pikettyja, očekuje se da će do ljeta napisati gospodarski program za HDZ, a stranka će ga predstaviti mjesec dana uoči izbora. Njegovo je mišljenje da će nam trebati najmanje pet godina da građani osjete poboljšanja u svojoj svakodnevnici, a s posebnom pozornošću pratila se mogućnost otvaranja tečajne politike. Za razliku od Pikettyja, koji bi dugove smanjivao i uz pomoć programirane inflacije, Sinn bi korekcije radio kroz tečaj, no svjestan je da promjenu tečaja nije lako provesti u zemlji u kojoj su dugovi izraženi u tuđim valutama.

Blaže s deficitom

Piketty se nije usudio davati konkretnije savjete za Hrvatsku, izuzev ovog u današnjem intervjuu Večernjem listu da trebamo uvesti porez na nasljedstvo i imovinu, a premijera koji bi ga poslušao i uveo na primjer samo 10 posto poreza za prvi nasljedni red svi bi odmah razapeli.

Piketty će imati svojih pet minuta ako na jesen ljevičarski pokret Podemos slučajno dobije izbore u Španjolskoj jer je pristao biti njihov savjetnik. Njegove ideje vezane uz otpis dugova ili blaži pristup prema proračunskom deficitu imale bi utjecaja na Hrvatsku tek ako se probiju unutar eurozone.