Cilj je moderan, racionalan, depolitiziran sustav, koji će se ubuduće manje fokusirati na marketing, a više na upravljanje destinacijom i razvoj turističkih proizvoda. Izuzetak je Glavni ured Hrvatske turističke zajednice, koji napušta poslove nadzora i koordinacije, a trebao bi postati svojevrsna nacionalna marketinška agencija, s fokusom na brendiranje zemlje. Dio njegovih sadašnjih poslova prebacio bi se regionalnim turističkim zajednicama, pa tako, i dodjela potpora raznim događanjima.
Županijska razina turističkih zajednica bi radi toga, u novoj shemi rada i financiranja, više novca i dobivala. Kao i turističke zajednice koje ocijene da udružene mogu biti učinkovitije.
Isplativo udruživanje
Za to bi bile kontinuirano financijski stimulirane, s tim da udruživanje može biti trajno, ali i samo na pojedinim projektima. To su neke od novosti koje stoje u prijedlozima triju novih zakona iz kabineta ministra Garija Cappellija, o turističkim zajednicama, o turističkoj pristojbi i članarinama u turističkim zajednicama. Javna rasprava traje do 18. listopada.
Pogledajte video - Turisti snimili opasne vratolomije u napuštenim hotelima na jugu Jadrana
– Sustav turističkih zajednica je dao rezultata, ponajviše u poratnim vremenima, no vrijeme digitalizacije donosi nove izazove i sustav dovodimo ondje gdje treba biti, u 21. stoljeće. Teren odavno traži decentralizaciju, a mogu reći i da su mnogi župani i gradonačelnici tražili da Turističkim zajednicama može predsjedati i netko drugi, a ne samo oni – ističe Cappelli, koji nije htio spekulirati koliko bi se mogao smanjiti broj od 310 turističkih zajednica. Direktora će definitivno biti manje, a razdoblje u kojem TZ-i funkcioniraju i bez njih se ograničava na pola godine. Trenutno je u toj poziciji čak 70-ak turističkih zajednica.
Banke se protive
Decentralizacije će, pak, donijeti novi posao županijskim skupštinama, koje bi ubuduće propisivale visinu boravišne pristojbe. Ministar turizma bi samo odredio gornju i donju granicu. Predlaže se i da sudionici školskih ekskurzija plaćaju boravišnu pristojbu. Doduše, tek 50 posto iznosa.
Prijedlog novog Zakona o članarinama u TZ-ima, pak, obradovat će frizere, obalne prijevoznike, sportske objekte, salone za uljepšavanje. prevoditelje, kemijske čistionice.., jer više ne bi bili obveznici turističkih članarina. Za razliku, banke će od 1. siječnja 2020., kada bi novi zakoni trebali stupiti na snagu, morati plaćati članarinu. Kriterij je skokovit rast prihoda od provizija i naknada u sezoni. Iz Hrvatske udruge banaka već jučer su uzvratili da im nije logično plaćati članarinu turističkim zajednicama budući da ne obavljaju registriranu turističku ili uslužnu djelatnost.
Drugačija podjela novca:
1. TZ-i koje se udruže dobit će nagradnih dva posto prihoda od članarina i pristojbe
2. Prihodi regionalnih turističkih zajednica porast će s 10 na 15 posto
3. Lokalni TZ-i dobivat će i dalje 65% prihoda, a HTZ-u će ići 20 umjesto 25%
Damir Bajs, bivši ministar:
Mogao bi nastati nerazmjer broja TZ-a na kontinentu i na Jadranu
Odredba da se da 30% ukupnih prihoda TZ-a može trošiti na bruto plaće zaposlenih najviše će se odraziti na kontinent, a upitno je hoće li Županije, Gradovi i Općine, koji sad podupiru rad TZ-a, tako i nastaviti, pa bi mogao nastati veliki nesrazmjer između broja TZ-a na kontinentu i Jadranu. Mogućnost da predsjednik TZ-a više ne bude čelnik Općine, Grada i Županije može smanjiti prostor za sukreiranje turističke politike. Ako bi, pak, glavni ured HTZ-a svoje aktivnosti bazirao na marketinškim aktivnostima, što je, uostalom, i do sada radio, znači li to da turistički sektor ostaje bez potpora? To bi bio posebno težak udarac za kontinentalni turizam. Ukoliko bi predloženi Zakon o turističkim zajednicama stupio na snagu kakav jest onda bi u Glavnom uredu došlo do viška zaposlenika. Stoga, smatram da se oko nekih stvari treba provesti dubinska analiza.
Niko Bulić, bivši ministar i direktor HTZ-a:
Skeptičan sam prema ideji nacionalne marketinške agencije
Kao ministar turizma u čijim su mandatu 1994./95. doneseni turistički zakoni, koji su od tada doživjeli više -manje kozmetičke promjene, suglasan sam da ih treba osuvremeniti. Očekujem da javna rasprava potvrdi doprinos koji je sustav TZ-a dao razvoju turizma. Skeptičan sam prema ideji da se Glavni ured HTZ-a, dakle nacionalna razina sustava, svede na nacionalnu marketinšku agenciju. To bi bilo umanjivanje značaja HTZ-a, koji je dao veliki doprinos stvaranju boljih općih uvjeta boravka turista u zemlji. Zahvaljujući ekološko-edukativnoj akciji ‘Volim Hrvatsku’ mnoga su naša mjesta postala zelenija, cvjetnija, uređenija. Sjetite se izbora Plavi cvijet, Zeleni cvijet, prve turističke signalizacije... Sve je to inicirao i vodio Glavni ured. Žao mi je što su moji nasljednici to napustili...
Nikako ne razumijem zasto netko mora plaćati clanarinu ako to je želi. Znaci drzavi fali novaca i uvede obveznu članarinu u HDZ.