Navršila se godina dana otkako Hrvatsku turističku zajednicu vodi Kristjan Staničić. Na isteku sezone, čiji su dojam malo pokvarili neočekivani minusi u samoj špici, direktor naše nacionalne turističke organizacije kaže da je zadovoljan i sezonom i doprinosom Glavnog ureda HTZ-a.
– Proveli smo sistematizaciju Glavnog ureda, osvježili smo tim novim ljudima i otvorili prostor novim idejama. Uspostavili smo kontinuirani dijalog sa sustavom turističkih zajednica, strukovnim udrugama, cijelim sektorom. Na van, napravili smo iskorak u promociji i dali novi doprinos vidljivosti Hrvatske na globalnom tržištu. Prepoznali smo neke izvanredne situacije i trenutke, reagirali i izvlačili maksimum. Jedan od posljednjih primjera je dolazak fotoreportera Yurija Corteza. Efekte još zbrajamo, ali već sada znamo da je to što smo ga ugostili u Hrvatskoj dobilo puno pozornosti na društvenim mrežama i u inozemnim medijima. On ima nekoliko stotina tisuća pratitelja na društvenim mrežama, a agencija AFP, koja je treća novinska agencija na svijetu, objavljivala je sve njegove fotografije i videa.
Minusi u srcu sezone vas nisu zabrinuli? Znamo da ni španjolskom turizmu, koji je lani imao sjajnu sezonu kao i naš, ove godine ne cvjetaju ruže, no podbačaji u prvoj polovici kolovoza ipak su bili hladan tuš...
Apsolutno bez razloga. Tijekom srpnja i kolovoza u konačnici smo postigli rezultat kakav smo i planirali. Brojke su neumoljive, a one kažu da smo tijekom ta dva mjeseca ugostili tri posto više turista, dok je noćenja registrirano dva posto više. Činjenica jest da je buking početkom godine bio odličan i da su turistički subjekti nešto ranije nego proteklih godina zaustavili prodaju preko turoperatora i fokusirali se na individualne goste. Ali, to je prodajna politika svake hotelske kuće i mi se u to ne možemo miješati. U konačnici, nadmašili smo sjajnu lanjsku godinu i u samoj špici, a fokus i dalje ostaje na produljenju sezone. Rezultati su vidljivi. Predsezona je bila dobra, a takva će biti i posezona. Očekujem da će naša projekcija rasta turističkog prometa u 2018. od pet do sedam posto prema lani biti i realizirana.
U privatnom smještaju je 15. kolovoza svaki treći krevet bio prazan, raste li ta vrsta smještaja prebrzo i biste li se složili s teoretičarima koji smatraju da je zimmer frei relikt socijalizma i uteg domaćem turizmu?
Činjenica je da je broj soba i apartmana u privatnom smještaju dosta rastao, no tržište će samo regulirati brojnost i tko će opstati. U turizmu je jedan od najvažnijih elemenata rast kvalitete, u svakom segmentu, pa i u privatnom smještaju. Privatni apartmani i sobe, koji čine više od polovice naših smještajnih kapaciteta, smatram, daju posebnost hrvatskom turizmu i treba se koncentrirati na to kako ih učiniti konkurentnijima.
Jeste li vi u HTZ-u mogli napraviti nešto više kad se pokazalo da i u špici manjka gostiju i da Turska, Tunis, Egipat ubrzano vraćaju turiste?
Mi planiramo svoj rad puno unaprijed, glavnu brend-kampanju za ljeto proveli smo na vrijeme. Ne, ne može nam se prigovoriti da nismo učinili dovoljno ili da smo nešto propustili napraviti. Osim toga, odradili smo i neke izvanredne kampanje i aktivnosti i doprinijeli da se sezona dobro odvije. Što se tiče Turske, Tunisa, Egipta, ne zaboravimo da su to zemlje koje se na tržištu bore niskim cijenama, a to nije utrka u koju se naš turizam želi upuštati.
Kakvi su osmomjesečni rezultati kad se odbiju vikendaši i gosti koji ne plaćaju noćenje?
To je možda i jedan od najbitnijih pokazatelja uspješnosti sezone. Za osam mjeseci u komercijalnom je smještaju bilo 15 milijuna gostiju i 75,5 milijuna noćenja, što je pet posto više turista i četiri posto više noćenja. Sve su županije u plusu, a rast je viši nego u nekomercijalnom smještaju.
Kako protječe rujan? I taj je mjesec krenuo s minusima.
Da, u početku smo imali mali zaostatak za lani, a nakon prvih 18 dana rujna u plusu smo prema dolascima šest posto. Pokazuje se da apsolutno nema smisla baš svaki dan brojiti turiste.
Ali, eVisitor je i napravljen da bi svaki dan imali podatke...
Istina je, ali pružatelji usluga imaju praktički dva dana da unesu podatke, zatim vikendi padaju na druge datume nego lani i sl., tako da usporedbe ne daju uvijek vjerno stanje.
Kad sve zbrojimo i oduzmemo, biste li se složili da Hrvatska ipak više nije hit-destinacija?
U nekim zemljama i dalje jesmo. S dalekih tržišta, recimo, bilježimo poraste od 40 do 50 posto prema lani. Možda nismo svuda takav hit, ali Hrvatska je i dalje “in” turistička destinacija i približavamo se cilju da uđemo među top 20 turističkih zemalja u svijetu. I to je neupitno.
Kakva će biti 2019.?
Bit će to iznimno teška turistička godina. Konkurenciji ćemo se morati suprotstaviti znatno jačom promocijom, ali i snažnom sinergijom privatnog i javnog sektora te višom kvalitetom. Rano je i rezultate je teško prognozirati. No, mi u HTZ-u dat ćemo sve od sebe da 2019. ne bude slabija od ove godine koja će, ponavljam, završiti novim rekordima.
Koliko će više novca Glavni ured imati na raspolaganju zbog povećanja boravišne pristojbe?
U ovoj godini procjenjujemo da ćemo od boravišne pristojbe ostvariti 155 milijuna kuna prihoda, a u idućoj godini procjene su da bismo, po toj osnovi, trebali ostvariti oko 28 milijuna kuna više.
Zašto se hotelijeri protive poskupljenju boravišne pristojbe, koju plaćaju gosti, a ne oni?
U turističkim vijećima cijelog sustava turističkih zajednica, pa tako i u turističkom vijeću HTZ-a, sjede i predstavnici hotelijera koji imaju uvid u svaku potrošenu lipu i s kojima je suradnja korektna. Iduća godina će, ponavljam, biti izazovna i za promociju će nam trebati više novca.
Puno polažete i u projekt Sportska Hrvatska, sprema se raspisivanje javnog poziva, a kažete da budžet još nije isplaniran. Možete li za ilustraciju reći o kakvim projektima i iznosima je riječ?
Ove je godina, a s obzirom na izvanredne sportske uspjehe naših sportaša, bila godina sporta, za potporu sportskim događanjima izdvojili smo oko 15 milijuna kuna. Vjerujemo u promociju zemlje sportom, a kriterije na koji ćemo način to podržati u 2019. još razrađujemo. Još ne znamo ni koliki će biti ukupan budžet za to.
U kuloarima se govori da sportska događanja HTZ podržava s više novca nego što ide za promociju u nekim zemljama...
Ne, to nije točno. Promocija za svaku zemlju sastoji se od puno aktivnosti i segmenata, od promotivnih kampanja, preko radionica, do nastupa na sajmovima, i kad se to zbroji, naravno da se ne radi o usporedivim iznosima.
Spominjete sajmove, a jedna od novosti će biti i novi imidž osoblja na sajamskim štandovima. Možete li otkriti koji detalj?
Nakon novog izgleda štanda, koji smo predstavili u Berlinu i za koji smo dobili puno komplimenata, logično je bilo i da osvježimo uniforme naših informatorica i informatora. Promovirat ćemo ih na londonskom sajmu. Taj su zadatak na natječaju dobili domaći kreatori. Mogu otkriti da će dominirati plava boja, bit će vraćeni nacionalni elementi i tradicijski motivi, a u dizajnu će biti prisutni i kvadratići.
Nedavno ste bili na gastropromociji Hrvatske u Parizu, koja je organizirana s Michelinom. Nastavljate suradnju?
Da, svakako, taj nam je projekt jako važan za promociju. Michelin je institucija u svijetu gastronomije i kulinarstva, a njihove zvjezdice jako su bitne za imidž Hrvatske kao gastrodestinacije. Vjerujem da će nam, nakon tri restorana s po jednom zvjezdicom i šezdesetak restorana s preporukom, koliko ih sada imamo, dogodine zasjati još koja Michelinova zvjezdica.
Kako se slažete i surađujete s ministrom Cappellijem?
Vrlo dobro, osim toga, mi se znamo više od 20 godina.
Najbolje je pitanje za Hrvatskom kao hit destinacijom. Pa nepostoji taj hit koji vjecno traje jer se ljudi naviknu na sve. Ili se mora nanovo podgrijati ili se obnoviti ali sam od sebe hit ne traje vjecno.