Zlata vrijedan

U bačvama niknuo hotel s četiri sunca

Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
01.06.2018.
u 08:58
Sobe sa stoljetnim namještajem, a uz njega LCD televizori, klima-uređaji i moderne kupaonice
Pogledaj originalni članak

A ko je Billa Gatesa pita kako je doša na ideju? Seljaku daš vrimena i eto ti – stojeći pokraj 120 godina starih bačava, u kojima se nekoć ljeskalo vino, pokazuje nam Marko Duvančić neobičan hotel koji je od šest hrastovih bačava zapremnine 43 tisuće i dvije zapremnine 21 tisuću litara napravio u Razvođu kod Drniša.

Naime, stare je bačve preuredio u dvokrevetne sobe, u njih stavio više od stoljeća stari namještaj, opremio ih modernim kupaonicama, LCD televizorima i klimatizirao. I “zaradio” četiri sunca, najvišu kategorizaciju koju smještaj na seoskom domaćinstvu može imati.

– Najprije san bija smislija da to izgleda ka Štrumf-selo, al’ sam od tog odusta. Kad san probija vrata na bačvama, od tog sam viška materijala napravija stolove i klupe na čepove i ljepilo, bez željeza, za kušaonicu – govori.

I sobe u bačvama, ispred kojih je bazen, i kušaonica bile su nadogradnja osnovne Duvančićeve djelatnosti – vinarstva. Odrastao je u Razvođu, kamo su ga roditelji doveli kao trogodišnjaka da bude “malo s babom i didom”. Naposljetku je osnovnu završio u Oklaju, kada je bio u srednjoj poljoprivrednoj u Kaštelima, počeo je rat, a kad se nakon Oluje kao student agronomije vratio na djedovinu, sve je bilo devastirano, uključivši i 4000 trsova.

– I onda san se naljutija i odlučija da ću sve obnovit’ – kaže.

Prije dva desetljeća napunio je prve boce vina i izišao na tržište. Mislio je da je tisuću litara koje ima jako velika količina. Ali za 15 dana sve je rasprodao.

– Sad imamo 67.000 panja, a godišnje proizvedemo između 30 i 40 tisuća litara vina – objašnjava.

Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
OPG MARKO DUVANČIĆ

Usporedo sa sadnjom novih vinograda počeo je Marko uz pomoć kredita obnavljati i proširivati staru obiteljsku kamenu kuću, sagrađenu još 1864. godine. I nastade tako kušaonica “Pilipovi dvori”, u čiji se zatvoreni dio može smjestiti do 40 osoba, a na otvorenom ih stane još 80.

– U nas su najpoznatija muška imena na slovo F – Vrane i Pilip. Moj je did Marko ima 14 sinova i dve ćere, a njegov brat Pilip umra je sa 16 i, da ne bi bilo da iza njega nije ostalo ništa, nazva san dvore po njemu. E, onda su počeli dolazit gosti. Oće popit, neće vozit, pa san najprije mislija napravit kamenu kuću sa sobama. Kad mi je stigla ponuda da bi za to mora platit između 3,4 i 5,2 milijuna kuna, ja san odusta. Pa da imam te novce, bija bi u mirovini. Kad je Dalmacijavino u Kaštelima otišlo u stečaj i rasprodavalo imovinu, domislio sam se hotela od bačava i napravio projekt. Ministarstvo turizma prepoznalo je tu ideju, proša san na natječaju za inovativni turizam i, dok smo dvi godine čekali dozvole, imali smo vremena urediti namještaj kupljen u jednog čovika iz Šćitarjeva. Hotel san nazva “Konoba dida Marka”, po didu kojeg nisam upozna – sjedeći za stolom ispod velikog stabla fafarinke, drveta iz porodice brijestova, pripovijeda nam inženjer poljoprivrede Duvančić, 42-godišnjak koji je na Veleučilištu u Kninu nositelj šest katedri. Zvanje redovnog predavača dobio je, objašnjava, na osnovi brojnih nagrada koje je za svoj rad dobio. Jedna od njih jest i ona iz 2007. godine, kada je bio proglašen najboljim mladim vinarom i vinogradarom u državi. Rektorovu nagradu dobio je za rad o pčelama. Jednoga dana nabavit će i košnice, ali iz hobija.

U vrijeme kada je počinjao sa stvaranjem gospodarstva poljoprivrednicima nije bio na raspolaganju novac iz europskih fondova, jer ih nije ni bilo. Zato je Marko s projektima “navalio” prema ministarstvima. Napisao ih je 23, odmah je prošao 21. Jedan je “pao” zbog papira koji mu je manjkao, a drugi je naknadno dobio prolaznu ocjenu.

– Sve san sam napisa, a novac je za svaki potrošen u lipu onako kako san navea da će bit – kaže vodeći nas u razgled seoskoga domaćinstva koje se prostire na 55.000 četvornih metara. Na 12.000 četvornih metara državnoga zemljišta posadili su masline koje će za nekoliko godina doći u puni rod. Da ne bi koji komadić obiteljskih polja ostao zapušten, tu su posadili bademe i orahe. Prolazeći pokraj magarca koji je malo zaplakao za gazdom, dolazimo do kokošinjca gdje je Markov otac Ilija hranio koke. Domaća je hrana ona koju nude na domaćinstvu, bilo njihova, bilo lokalnih OPG-ova.

– Kad čovik uđe u kasne srednje godine, neko kupi motor, neko kabriolet, a ja san kupija bager – smije se Duvančić.

Suvremeno opremljenu vinariju smjestio je u odavna zatvorenu seosku osnovnu školu, koju je uzeo u najam, a nekoć ju je i sam pohađao. Uz dječje igralište, teniski teren i balotalište na imanju će odskora biti i konji, gosti će moći razgledati i stare zanate, a kupit će Marko i svinje fajferice. Kako bi smanjio režijske troškove, naumio je energetski se odvojiti. Govori nam još ovaj zaljubljenik u prirodu i da je završio planinarsku školu i da će odskora polagati za avanturističkoga vodiča. No, sve svoje naume teško bi proveo u djelo da nema potpore supruge Kristine Ilić Duvančić, koja se u ovaj kraj doselila iz zagrebačkih Utrina, te ljubavi troje svoje djece – 13-godišnje Nike, tri godine mlađega Pavla i Marte kojoj su dva i pol ljeta.

Sezona traje sedam i pol mjeseci, a vraćaju se i pečenju rakije

Do radnika Marko Duvančić teško dolazi, što se pokazalo i ovoga proljeća kada za satnicu od 30 kuna nitko nije htio ići plijeviti vinograd. Na ovom OPG-u turistička sezona traje sedam i pol mjeseci pa je devetero zaposlenih tijekom cijele godine.

U vrijeme berbe grožđa potrebno je četrdesetak radnika.

Duvančići su u ponudi imali i domaće rakije, no od destilata su odustali nakon uvođenja trošarina jer je ispalo da po litri proizvedene žestice moraju državi odmah platiti 26 kuna, bez obzira na to hoće li je i kada prodati. No, prema svemu sudeći, vratit će se pečenju rakije jer je gosti traže.

OPG MARKO DUVANČIĆ

Na 13 hektara vinograda ima 67.000 trsova i proizvodi vino od autohtonih sorti debita, maraštine, plavine i lasine te čuvenih sorti merlota, syraha i cabernet sauvignona. Od maraštine i lastine pravi i prošek, a u iznimnim godinama i rose. Svi proizvodi imaju zaštitu izvornosti, a Duvančić će zaštititi i svoj hotel od bačava.     

'NISMO DOVOLJNO ULAGALI GODINAMA'

Trumpove izjave zabrinule su ovu europsku državu, odmah su počeli ulagati u obranu: 'Nismo na prodaju'

Na Trumpove zahtjeve za vlasništvom i kontrolom Grenlanda je Grenlandski premijer Mute Egede rekao kako "nisu na prodaju", a dodao je kako bi Grenlanđani i dalje trebali biti otvoreni za suradnju i trgovinu, posebice sa svojim susjedima. Analitičari ističu kako je o ovom planu Danska raspravljala već duže vrijeme te kako to nije direktan odgovor na Trumpove komentare.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

TA
taxiico
09:29 01.06.2018.

bravo za ovog vrijednog čovjeka i njegovu obitelj. ..kad je sve to stigao.. a Bog mu dao dug život da još puno toga napravi

BL
bluesbob
10:19 01.06.2018.

Eto dokaza da se može kad se hoće raditi...Slavonija prazna a polja zapuštena jer mladi ne žele raditi na zemlji

Avatar ivica48
ivica48
09:09 01.06.2018.

Alo novinaru ti zakasnio pa to postoji već 50 godina na motelima Spačva