Primjećuju se lagani ohrabrujući pokazatelji u kreditiranju, predvođeni ponajprije rastom korporativnih kredita, no uz vrlo veliku diferencijaciju među zemljama u regiji. Pokretač je domaća potražnja korporativnog sektora koji će ulagati u infrastrukturne projekte putem fondova Europske unije – istaknuo je na predstavljanju analize bankarskog sektora u regiji u sklopu konferencije Euromoney Gianni Franco Papa, novi direktor UniCreditova korporativnog i investicijskog bankarstva i još uvijek aktualni direktor grupe za središnju i istočnu Europu.
U zonu rasta ove godine ulazi i Hrvatska koja je lani imala pad kredita od 1,5 posto, a u 2015. godini UniCreditovi analitičari prognoziraju joj povećanje kredita od jedan posto.
Pad BDP-a 0,2 posto
Na razini srednje i istočne Europe rast kredita iznosit će 3,4 posto, a uključujući Rusiju, Tursku i Ukrajinu 9,3 posto. U toj smo konstelaciji još jako nisko, no ipak će nam konačno rasti krediti poduzećima – dva posto, dok će kreditiranje građana i dalje padati, iako po nešto nižoj stopi nego prošle godine, pa će pad iznositi 0,4 posto, dok je lani iznosio 0,8 posto. Još nam je negativna i prognoza kretanja BDP-a, -0,2 posto, a u tom su lošem društvu još samo Bugarska i Rumunjska. Ostali u regiji rast će u prosjeku 2,9 posto.
– Velike su razlike među zemljama, središnja Europa puno je bolja od istočne, BDP je najniži u Ukrajini, dok Srbija i Hrvatska pokazuju napredak u gospodarstvu, ali i dalje su u minusu – prokomentirala je Carmelina Carluzzo, zamjenica direktora strateških analiza UniCredita.
Depoziti usporavaju rast u cijeloj regiji, s lanjskih 5,3 posto na 4,2 posto, a i u Hrvatskoj se bilježi isti trend: prema prognozama, trebali bi rasti 1,5 posto u odnosu na 2,2 posto prošle godine. Izvjesno je da je jedan dio tog trenda posljedica oporezivanja kamata i pada njihova iznosa koji se dosad uglavnom pripisivao glavnici i pridonosio njezinu rastu. Papa pritom napominje da su loši krediti i dalje izazov, s prosječnim udjelom u regiji od 13,7 posto. No dok u većini zemalja ponešto padaju, nama će i ove godine rasti, s lanjskih 18 na 18,9 posto. Kvaliteta kredita kvarit će se još samo u Bugarskoj i Bosni i Hercegovini.
Konfuzne vijesti
Zahvaljujući smanjenju udjela loših kredita u Mađarskoj nakon konverzije kredita u švicarskim francima, mađarski će bankarski sektor nakon nekoliko godina gubitaka ponovo biti u pozitivi.
– Loši krediti mogli bi malo porasti i zbog tečaja švicarskog franka, ali na UniCredito se to neće puno odraziti. U portfelju kredita imaju udio tek 1,5 posto, što je 1,3 milijarde eura. Mađarska nam nije problem, riješili smo ga prošle godine. Izloženi smo u još samo nekoliko zemalja, primjerice u Hrvatskoj – odgovorio je Gianni Franco Papa na pitanje o problemima kredita u švicarcima te prokomentirao da je čitao vijesti iz Hrvatske koje je nazvao malo zbunjujućima.