Premda je većina analitičara najavila da bi “kvarenje” bankarskih portfelja u ovoj godini moglo dosegnuti dno, očito ćemo za promjenu morati pričekati rast BDP-a. Prema HNB-ovoj analizi kvalitete kredita po sektorima i valutama, udio loših kredita iznosio je na kraju lipnja 16,59%, u odnosu na 15,70% koliko ih je bilo na kraju godine. Od 279,8 mlrd. kn odobrenih kredita, teško se ili nikako ne naplaćuje čak 46,4 milijarde. U prvoj polovici ove godine porasli su za 1,4 mlrd. kn, odnosno 0,89%.
Kritična su poduzeća koja bankama ne vraćaju 29,60% kredita u vrijednosti 31,4 mlrd. kn, što je malo manje od trećine posuđenog novca. Kod građana taj je udio znatno manji, iznosi 11,64%, odnosno 14,3 mlrd. kn. Tradicionalno se najkvalitetnije otplaćuju stambeni krediti, kod kojih je udio NPL-ova (non-performing loans) 8,55%, a problematičan iznos od 4,8 mlrd. kn od ukupno 56,3 milijarde. Kod gotovinskih nenamjenskih kredita problematičan je svaki deseti; udio loših je 9,81%, odnosno 3,7 mlrd. kn, a najviše problema prave hipotekarni krediti (31,59% loših).
>> Kućanstva nastavljaju s razduživanjem
Propast bankarskog sustava je očito neminovna ako se ovo nastavi. Zna gospon Guverner dobro da su ove brojke po tromosti slične velikom teškom supertankeru koji već godinama ide ravno prema ledenjaku. Kad bi danas Vlada i HNB u panici zaokrenuli kormilo 100% nadesno tankeru treba dugo da počne malo okretati, u nadi da ne pogodi ledenjak ko kak je Titanik to fino uspio. A vidimo svi da u Kapetanskoj kabini i u rezervnoj posadi nema nikog tko o okretanju uopće razmišlja. Nebu dobro.