Hrvatska se ulaskom u Europski tečajni mehanizam II (ERM II) obvezala na dodatne reformske mjere koje bi trebale ublažiti rizike na njezinom putu u eurozonu i stvoriti preduvjete za efikasniju alokaciju kapitala u proizvodne tvrtke umjesto u rentne sektore, stoji u analizi Europske središnje banke.
Hrvatska narodna banka (HNB) u petak je izvijestila da je ECB na svojim web stranicama objavio analizu u povodu ulaska Hrvatske i Bugarske u europski tečajni mehanizam (ERM II), u kojoj se između ostalog, navodi da se Hrvatska obvezala na dodatne reformske mjere kako bi se očuvala potrebna ekonomska i financijska stabilnost i postigao visoki stupanj ekonomske konvergencije u okviru Europske unije.
Te bi reforme trebale ublažiti rizike na putu Hrvatske do pridruživanja eurozoni, jer su ključne lekcije iz financijske krize pokazale kako visoka kvaliteta institucija i dobro upravljanje značajno smanjuju kreiranje prekomjernih financijskih neravnoteža, navodi HNB u svom priopćenju.
U analizi ECB-a ističe se i da reforme koje se provode unutar ERM II stvaraju preduvjete za efikasniju alokaciju kapitala u produktivne tvrtke umjesto u takozvane "rentne sektore".
Uz to, navode u HNB-u, u analizi se naglašava kako je je odnos cijena i dohodaka u Hrvatskoj trenutno u skladu s relativnim odnosima cijena i dohodaka u eurozoni te se zaključuje kako činjenica prema kojoj je prosječni dohodak u Hrvatskoj u odnosu na eurozonu relativno nizak, ne predstavlja zapreku uspješnom prelasku na euro.
U tom je smislu važnije da je razina cijena u skladu s razinom dohodaka i ekonomskim fundamentima zemlje, kao što i jest u Hrvatskoj, navodi se u analizi, koja će u rujnu biti objavljena u redovnom Ekonomskom Biltenu ECB-a, zaključuje se u priopćenju HNB-a.
Hrvatska i Bugarska su 10. srpnja ušle u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura.
Središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro. Hrvatska kuna sudjelovat će u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta.
Za jesen se najavljuje donošenje nacionalnog plana zamjene kune eurom, koji će definirati pitanja poput mijenjanja jedne valute drugom, kako će se mijenjati krediti i depoziti, zaštita potrošača od mogućeg neopravdanog povećanja cijena i slično.
Članica EU koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.
Prije toga treba zadovoljiti kriterije nominalne konvergencije, to jest "mastriške kriterije", koji se odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija - deficit proračuna i javni dug.
Sta kaze Penelopea na ovo