Premda kriza u Agrokoru plaši, analitičari Addiko banke zadržali su svoju procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini od 3,5 posto, zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji, još jednoj rekordnoj turističkoj sezoni, financiranju iz EU fondova i rastu izvoza koji ostaje okosnica oporavka. No, kako ističu, financijska pitanja i neizvjesnost povezani s Agrokorom ipak predstavljaju negativni rizik.
"S obzirom na pad financijskih izdanja sistemski važne prehrambene i trgovačke grupe Agrokor, čija prodaja čini 15 posto BDP-a, veličinu restrukturiranja koja još nije poznata, rehabilitaciju i potencijalno smanjenje oko 2000 tvrtki sa snažnim poslovnim vezama s Agrokorom, vidimo negativne rizike, no prerano je da bismo ih kvantificirali", poručuju analitičari Addiko banke.
No, smatraju i da ima niz pozitivnih faktora koji će ublažiti negativan utjecaj Agrokora, kao što su rekordna turistička sezona, robni izvoz, snažnije financiranje iz EU fondova i izravna strana ulaganja, kao i fiskalno popuštanje. Izvoz nastavlja ostvarivati koristi od umjerene EU potražnje, konkurentskih dobitaka i daljnjeg uključivanja u globalne vrijednosne lance, poručuju analitičari Addika. Daljnje monetarno popuštanje omogućeno je višim suficitom u bilanci plaćanja, snažnijom vanjskom pozicijom banaka i očekivanim izlaskom zemlje iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) u proljeće ove godine.
Unatoč fiskalnom popuštanju ove godine, javni dug vjerojatno će nastaviti padati, što zajedno sa snažnijim makro i reformskim zamahom, i dalje popustljivim politikama europske i švicarske središnje banke te boljim izgledima za rejting otvara put daljnjem smanjivanju rizika. Uz zadržavanje procjene rasta BDP-a za ovu godinu, u Addiku su blago smanjili procjenu rasta potrošačkih cijena na 1,4 posto, no postoji rizik od njezina podizanja zbog utjecaja još jedne rekordne turističke sezone na jačanje potražnje, mogućeg jačanja dolara i postizborno administrativno povećanje cijena energije.
Restrukturiranje Agrokora nezanemariva prijetnja
Proračunski deficit lani je neočekivano značajno smanjen, na svega nešto iznad 1 posto BDP-a, uglavnom zbog zauzdavanju potrošnje za vrijeme tehničke vlade, kao i investicija iz EU fondova, navodi se u analizi. No, nakon dvije godine snažne fiskalne konsolidacije, analitičari Addika očekuju fiskalno popuštanje u ovoj godini, s deficitom od oko 2 posto BDP-a, zbog smanjenja poreza, povećanja plaća u javnim službama, većih izdataka na projekte financirane iz EU fondova, veće potrošnje na obranu i rasta dugova u zdravstvu.
"Uz kratkoročni utjecaj na rast BDP-a i porezne prihode, restrukturiranje Agrokora predstavlja nezanemarivu prijetnju i za proračun, ako će novi zakon (lex Agrokor) dovesti do toga da porezni obveznici pokrivaju troškove restrukturiranja tvrtke i izlože državu brojnim sudskim procesima zbog netržišne prakse", navode analitičari Addika. No, prema osnovnom scenariju, očekuju da će snažniji rast BDP-a i niske kamatne stope dovesti do daljnjeg pada javnog duga na 82,5 posto BDP-a. Na kraju prošle godine javni dug iznosio je 84,2 posto BDP-a.
>>'Agrokor kao krovni koncern više ne postoji, zbog pravne zavrzlame završit će u stečaju'
>>Kreditirali Agrokor, a sad se boje da će vraćati i njegov dug