Ekonomski institut procjenjuje da je početak godine donio stagnaciju BDP-a, no postoje strahovanja da će pad Agrokora uzdrmati i ostatak gospodarstva. Stagnaciju je uočio Ekonomski institut preko svog mjesečnog prognostičkog CEIZ indeksa koji je u siječnju i veljači kumulativno usporio za 1,3 indeksna boda u odnosu na zadnje tromjesečje 2016. godine. Usporavanje je bilo izraženije u veljači, za 1,1 bod, što je najveće godišnje smanjenje vrijednosti indeksa zabilježeno još od travnja 2012. godine.
Porast turističkih dolazaka
Maruška Vizek, ravnateljica instituta, kaže da ovo nije ni prvi ni zadnji put da se pojavljuju mjesečne oscilacije, koje barem u siječnju i veljači nisu imali značajnije veze s Agrokorom.
– Moglo bi se reći da je indeks zakašljucao i pleše po vrhu kao što je prije jako dugo plesao po dnu. Moguće je da smo u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu dosegnuli vlastiti limit te smo se vrtjeli oko njega. Inače, polovica komponenti CEIZ indeksa porasla je na godišnjoj razini, posebice turistički dolasci koji su u veljači 2017. na godišnjoj razini bili veći deset posto, no prihodi od poreza na dodanu vrijednost ostvarili su značajan pad i tako dali najveći negativan doprinos promjeni vrijednosti CEIZ indeksa u veljači ove godine. Ugostitelji su se posebno žalili da im je vraćanje najveće stope PDV-a pomrsilo sve planove i smanjilo potrošnju, no trgovci nisu imali takvih problema jer je trgovina na malo na godišnjoj razini porasla oko 6 posto – kaže Vizek.
Analitičar Velimir Šonje ističe kako je najvažnija statistička informacija objavljena u sjeni Agrokora preliminarni podatak o rastu robnog izvoza po stopi od 19,1% u odnosu na prva dva mjeseca 2016. Time je pokriće robnog uvoza izvozom skočila sa 60 na 67 posto. Šonje se nada da će kriza u Agrokoru potaknuti dobavljače da se još više preusmjere na veća, inozemna tržišta, što bi, kaže Šonje, bio “vrlo zdrav proces”, budu li oni imali financijske snage za taj iskorak.
– Agrokor nije toliko velik kako se prethodnih dana prenapuhavalo, ali nije ni malen da bi bio bez utjecaja na BDP. Koliki će taj utjecaj biti, ovisi o količini keša koji će banke upumpati kao i o iznosu duga koji će biti plaćen dobavljačima – kaže Vizek. Pad Agrokora iznio je na površinu i niz slabosti koje su prisutne u domaćoj prehrambenoj industriji, koja se vezala uz Konzum i nije dovoljno radila na vlastitom restrukturiranju i osvajanju drugih tržišta.
Nije tako velik i opasan
– Agrokor je do sada tresao tržište, ali ga nije srušio, što može značiti samo tri stvari: prvo, da Agrokor nije tako velik, opasan i “sistemski” kakvim ga prikazuju; drugo, da su tržišni sudionici kratkovidni i ne vide oluju koja se sprema ili, treće, da sudionici ispravno procjenjuju da mora doći do smirivanja zbog intervencije (lex Agrokor). Vrijeme će pokazati – piše Velimir Šonje u svojoj jučerašnjoj analizi Ekonomski lab. Na temelju kretanja CEIZ indeksa, Ekonomski institut očekuje da je stopa rasta realnog BDP-a u prvom tromjesečju 2017. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine mogla iznositi 2,4 posto. Četvrti kvartal 2016. godine imao je rast od 3,4 posto.
>> Banke daju svježu likvidnost u Agrokor - 150 milijuna eura
>> 'Ni mene ni vas Agrokor nije pitao od koga će uzeti kredit. Jesam li ja tada bio premijer?'
