Vlada je na telefonskoj sjednici donijela odluku o zamrzavanju tečaja švicarskog franka na 6,39 kuna idućih godinu dana, a izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju poslala u hitnu saborsku proceduru. Tim se zakonom reguliraju prava građana kao potrošača za kredite do milijun kuna, iz čega proizlazi da će se zamrzavanje tečaja odnositi samo na građane, ali ne i na tvrtke. Premijer Milanović susreo se i s predstavnicima udruge Franak i, kako se čuje od sudionika sastanka, pozvao ih na strpljenje i obećao da će naći trajno rješenje problema. Milanović je brzo reagirao na paniku i ugasio požar, no istovremeno je problem, ali i fokus javnosti prebacio na Hrvatsku narodnu banku. Tečaj franka danas je malo oslabio na 7,57 kuna, ali ako se u kratkom roku ne vrati na odnos od prošlog tjedna, gruba procjena pokazuje da će banke izgubiti najmanje 400 milijuna kuna. Nije to novac koji bi zaljuljao bankarski sektor, ali šest godina krize iscrpilo je i njihove rezerve. Slično kao i dužnici proteklih godina, sad bi se i banke čim prije riješile vruće robe te traže da se krene u brzu konverziju kredita na način da se trošak podijeli s državom i dužnicima. U Hrvatskoj narodnoj banci odgovaraju da nemaju mandat ni da zamrznu tečaj franka ni da donesu odluku o konverziji kredita u švicarskom franku u kune na bilo koji datum.
U igri Europski sud
Vujčić ne dijeli Milanovićev optimizam da je riješio problem i kaže da će danas izaći s konkretnim brojkama i stavom središnje banke o posljedicama i učincima svake od varijanti koje su se spominjale ovih dana, a posebno konverzije, tako da ih saborski zastupnici mogu uzeti u obzir kad budu donosili odluku. Guverner kaže da bi operacija pretvaranja kredita iz švicarskog franka u kune odnijela tri milijarde eura deviznih pričuva HNB-a, što povlači za sobom daljnji pad kreditnog rejtinga, rast premije rizika za državu i snažan pritisak na tečaj kune prema euru. Na sam spomen konverzije franka javili su se i brojni zagovornici ukidanja devizne klauzule na sve kredite u stranim valutama, što bi slomilo financijski sustav i odvelo zemlju u kaos. Banke su i jučer ponavljale da je jednogodišnje zamrzavanje tečaja u suprotnosti s dogovorom postignutim s Ministarstvom financija. – Prema financijskom efektu za dužnika rješenje banaka vrlo je slično premijerovu prijedlogu, ali ta su dva rješenja suštinski različita jer država najavljenim prijedlogom izravno i retroaktivno zadire u privatno-pravne poslovne odnose, što je uistinu ustavno upitno – tvrdi HUB i ostavlja mogućnost da se obrati Europskom sudu pravde. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kaže da će građani biti apsolutno zaštićeni od bilo kakvog potraživanja banaka prema njima ako banke dignu tužbu.
– Predvidjeli smo da rizik oscilacije tečaja snose banke i tu priča počinje i završava – kaže Miljenić te dodaje kako Vlada svaki svoj potez radi u interesu građana. – Uvijek smo poštovali i izvršavali sve odluke Ustavnog suda, radimo ono što mislimo da je ispravno – dodaje Miljenić.
Kriterij socijalne razlike
Banke su predložile zamrzavanje rata na tri mjeseca tijekom kojih treba naći trajno rješenje, a sljedeća tri mjeseca rate bi ostale zamrznute zbog provedbe rješenja. Dodatno, banke su predložile da trajno rješenje uzme u obzir socijalne razlike među dužnicima, odnosno da se znatnije pomogne onima koji su zaista ugroženi. Udruga Franak i dalje tvrdi da banke nemaju dugove u francima, no HNB to opovrgava. Ministar financija Boris Lalovac uvjeren je da će za nekoliko mjeseci naći rješenje koje će pomiriti sve interese i kaže da Vlada ne može dopustiti da se ljudi ubijaju zbog kredita.
>> Lalovac nakon sastanka s Udrugom Franak poručio bankama: Slobodno idite na Ustavni sud
>> Hrvatska udruga banaka iznenađena: Milanovićev prijedlog je ustavno upitan!
Sada cemo vidjeti koliko sudaca Vrhovnog suda imaju banke na platnom spisku. Ukoliko se donese presuda u korist banaka to ce biti u suprotnosti sa presudom Europskog suda pravde... pa cemo da vidimo da li smo dio EU ili smo dio Balkana.