O gorućem problemu švicarskog franka i modelima rješenja koja su na stolu, razgovarali smo s makroekonomistom Željkom Lovrinčevićem koji upozorava i vladajuće: "Najskuplje rješenje bilo bi ono koje bi u povlašteni položaj stavilo dužnike u francima."
:: Tko bi trebao snositi trošak koji se procjenjuje na 4 milijarde kuna, nastao nakon rasta tečaja švicarskog franka?
Kućanstva su poprilično iscrpljena, a ni država ga ne može potpuno preuzeti u javni dug. Može ga se platiti i iz međunarodnih rezervi, a naravno – tu su i banke za koje većina javnosti drži da moraju same preuzeti rizik. Sasvim je sigurno da će se dogoditi raspodjela tereta, a kako će to izgledati, pitanje je političke odluke.
:: O čemu treba voditi računa kod donošenja modela pomoći?
Najvažnije je da rješenje bude ustavno korektno! Zamrzavanje tečaja švicarskog franka stavit će dužnike u različit položaj, što je neustavno. Moratorijem se također ne rješava ništa osim pitanja političkog trenutka jer će se problem morati rješavati za pola godine ili godinu.
:: Udruga Franak traži mogućnost konverzije kredita po početnom tečaju...
Ukupan trošak ne iznosi samo 4 milijarde kuna jer, ako govorimo o ustavnom rješenju, moramo brojiti i kredite u eurima. Tad govorimo o milijardama koje ne mogu progutati ni banke ni država. Politika može poslušati Franak, ali treba imati na umu da je riječ o 20 ili 30 milijardi kuna troška svih kredita u državi vezanih za stranu valutu.
Politika će, pretpostavljam, tražiti rješenje u smislu konverzije. Time se dužnike vraća u istu poziciju u kojoj su bili prije pet dana. Prvi put kada je država pomagala dužnicima u franku trebala je to raditi uvjetno uz obvezu konverzije kredita u euro ili kunu.
:: Koje je najmanje loše rješenje?
Najmanje je loše rješenje kad ekonomija raste kao što je bilo u Mađarskoj u kojoj je rast BDP-a i rast novih plasmana uspio razvodniti udar. A ako nema tog rasta, kao u Hrvatskoj, četiri milijarde kuna su teret. Raspodjela tog i svih drugih tereta koji su posljedica loših ekonomskih rješenja ključno je pitanje kojim ćemo se baviti idućih godina kao društvo. Konflikt u društvu događat će se među različitim skupinama oko toga tko će platiti ceh. Ljudima možda ponude rješenje i da razliku u tečaju plate drugim kreditima stvarajući jedan balon, a to znači da će se dužničko ropstvo s jedne generacije produžiti i na drugu generaciju. Spomenuto rješenje najviše bi išlo na ruku bankama.
:: Zaziva se i ukidanje valutne klauzule...
Kad se govori o tome, zaboravlja se da klauzula postoji i na štednji. Ukidanje klauzule banke bi nadomjestile rastom premije rizika odnosno rastom kamata. Veliko je pitanje i kako bi se u tom slučaju ponašali štediše. Moglo bi se dogoditi i masovno povlačenje novca iz banaka.
:: Štediše su također izloženi i u potencijalnom potresu bankarskog sustava...
"Bail in" po pravilima EU, koji upravo usvajamo, stavlja štediše u drugi red kod spašavanja banke. Vlasnički kapital je premalen u slučaju većeg šoka pa štediše dolaze na red. Tek nakon njih na scenu stupa država i eventualno Europska komisija. Zbog toga štediše treba pitati kako riješiti i ovaj problem jer su oni po novom zakonodavstvu svojevrsni vlasnici.
:: Koliki će šok franak prouzročiti gospodarstvu?
Ne možemo govoriti o radikalnom udaru na potrošnju jer će obveze vezane za kredite povući manji dio osobne potrošnje, ali psihološki učinak franka na potrošače mogao bi stvoriti jači efekt koji je teško procijeniti. Franak je pokazna vježba za ono što će se dogoditi državi kada kamate na tržištima porastu. To se dogodi preko noći kao i u slučaju franka i tek se sada vidi koliki udar rast kamata može prouzročiti.
Jesu li se banke zaista zadužile u francima ili su, kako neki tvrde, to samo knjigovodstveno prikazale?
HNB je kontrolirao taj dio i mogu samo reći da je postoje neka odstupanja, i to manja, ali da je velika većina kredita pokrivena realnim, a ne knjigovodstvenim obvezama banaka.
>> Švicarski franak preko noći skočio sa 6,39 na 7,4 kn!
>> Lalovac: U banci mi nisu htjeli dati kredit u eurima
Nadam se da mi - koji nismo imali kredite u francima - nećemo snositi teret solidarnosti. Jer, da su dotični profitirali sa svojim investicijama za koje su se zadužili - sumnjam da bi sirotinji podijelili dio dobiti.