'Zaliha pšenice zasad ima dovoljno, no važno je i novu zasijati'

Trenutačne zalihe pšenice dostatne su te nema razloga za brigu zbog eventualne nestašice, poručili su predstavnici proizvođača iz ratarskog sektora na sastanku s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković. Otkako je počeo rat u Ukrajini, žitnici Europe, koja zajedno s Rusijom čini 29% svjetskog izvoza pšenice, 19% kukuruza i 80% suncokretova ulja, strahovanja su, naime, kako s njime, osim velikih ljudskih i materijalnih žrtava, stižu novi poremećaji u opskrbi hranom i rast cijena, potaknuti upravo daljnjim poskupljenjima žitarica, koje su važan faktor opstojnosti svih ostalih poljoprivrednih proizvodnji.

Skupa proljetna sjetva

Samo u prva dva mjeseca ove godine pšenica i kukuruz dodatno su poskupjeli između 10 i 15%, a zadnji je tjedan cijena pšenice rasla čak 6%, a kukuruza 3%, objavila je konzultantska kuća Smarter. Jasno je stoga da su sve oči uprte u ovogodišnju proljetnu sjetvu, koju osim krize u Ukrajini ugrožava i rast cijena gnojiva i energenata.

Grube procjene Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) pokazuju rast troškova proljetne sjetve otprilike za dvostruko u odnosu na prethodnu godinu. Drastični skokovi cijena plina uzrokovali su obustavljanje ili smanjenje proizvodnje većine europskih tvornica mineralnih gnojiva u razdoblju od rujna do studenog 2021., što je rezultiralo dodatnim poskupljenjima i limitiranim količinama svih mineralnih gnojiva za proljetnu sezonu prihrane i sjetve. Prema informacijama s terena, cijene dušičnih gnojiva rasle su oko 300%, miješanih gnojiva 250%, tvrde iz HPK. Primjerice, urea je koštala 220 kuna, a sada je oko 900 kuna. Cijene kvalitetnog sjemena, primjerice za šećernu repu, rasle su s 500 do 1000 kuna na 1000 do 1500 kuna. Zaštitna sredstva, herbicidi, fungicidi skuplji su do 20%, plavi dizel 100%, zakup privatnog zemljišta više od 50%, a cijene dijelova za strojeve i servis vozila 100%. Problem su i visoke cijene sušenja žitarica s obzirom na to da je većina skladišta ovisna o energiji iz plina, dok se rast cijena žitarica izravno reflektira na cijene stočne hrane i cjelokupnu stočarsku proizvodnju.

– U ovakvim situacijama važno je poljoprivredu staviti pod okrilje nacionalne sigurnosti kako bi se na vrijeme osigurale zalihe u slučaju sukoba širih razmjera i eskalacije u Europi – poručili su iz HPK.

Ministrica Vučković istaknula je kako, uz zajedničku zabrinutost zbog tržišnih poremećaja, pozitivnim smatra daljnji interes stočara za investicijski ciklus koji je počeo natječajem za ulaganja u reprocentre, a nastavio se ulaganjima u tovilišta te kako je tijekom 2021. Hrvatska uspjela notificirati velik broj mjera pred Europskom komisijom, a takav rad nastavit će i dalje s ciljem iznalaženja rješenja u ovim specifičnim okolnostima. U pripremi su, podsjetila je, programi pomoći za poljoprivrednike i ribare, vrijedni 250 milijuna kuna, a 1. travnja na snagu stupa paket mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata, koji uključuje smanjivanje PDV-a na hranu i na poljoprivredne inpute, sadnice, gnojivo, pesticide – na 5%.

Stočari najugroženiji

– Možemo očekivati da će hrvatski poljoprivredni proizvođači u novonastalim uvjetima moći, unatoč rastu cijena inputa ipak osigurati kvalitetnu proljetnu sjetvu. Naročito uzimajući u obzir da je i Vlada u paketu mjera za ublažavanje udara na standard građana i poduzeća u iznosu od 4,8 milijardi kuna uključila i Program potpora male vrijednosti za nabavu umjetnog gnojiva te snižavanje stope PDV-a na inpute u poljoprivredi. Sadašnji trendovi ukazuju da možemo očekivati još jednu godinu u kojoj će cijene žitarica i uljarica snažno rasti pa će se svako kvalitetno ulaganje u proizvodnju itekako isplatiti. Za proljetnu sjetvu bilo bi dobro osigurati povoljna kreditna obrtna sredstva za hrvatske poljoprivrednike te voditi računa da su im na raspolaganju dovoljne količine gnojiva iz Petrokemije i zaštitnih sredstava. Također, treba nam hitna i kvalitetna analiza svih skladišnih kapaciteta za čuvanje kako bi se robe plasirale na tržište u optimalnom trenutku, pri čemu je važno sačuvati dovoljne količine za domaću potrošnju, posebice za stočarstvo – napominje stručnjakinja Smartera Zvjezdana Blažić.

Iz Smartera dodaju da je već sad vidljivo da poremećaji u opskrbi neće pogoditi samo EU, budući da se mnoge države na Bliskom istoku i u Africi također oslanjaju na ukrajinsku pšenicu i kukuruz, kamo odlazi 40% izvoza. Daljnja nestašica hrane i povećanje cijena mogli bi izazvati i društvene nemire na pojedinim osjetljivim područjima, poput Libanona, koji polovicu potreba za žitaricama osigurava iz Ukrajine.

– Kratkoročno, zbog sankcija zapadnih zemalja Rusiji mnogo već požnjevenog žita moglo bi i ostati u Rusiji, dok bi, dugoročno gledano, šira invazija na Ukrajinu mogla uzrokovati veliku štetu poljoprivrednom sektoru te zemlje (oštar pad proizvodnje), jer poljoprivrednici bježe od borbi, a postoji opasnost i od uništenja infrastrukture i opreme za proizvodnju – naglasila je Blažić.