Zgodna su numerološka predviđanja koja broj 19 svrstavaju u vrh najsretnijih brojeva. Kažu, nosi uspješnost poslovnih projekata te iznimnu količinu lijepih sadržaja. Likovna 2019. mogla bi biti u skladu s tim predviđanjem jer, sudeći po najavljenom, pred nama je jaka izložbena godina. MSU obilježava 100. godišnjicu osnutka Bauhausa, škole za arhitekturu i oblikovanje, izložbom “Josef i Anni Albers: Putovanje kroz slijepo iskustvo”, koja je otvorena početkom godine, a Gliptoteka nastavlja vizualnim putovanjem po labirintima rečenica Anabel Zanze, čija se izložba “Napinjanje teksta” otvara večeras.
Citat Marije Antoanete
Umjetnički paviljon pak krajem siječnja izlaže privatnu zbirku dr. sc. Asima Kurjaka, koja ujedinjuje najreprezentativnija djela hrvatskih umjetnika 19. i 20. st. počevši od Vlahe Bukovca, Nikole Mašića, preko radova Celestina Medovića, Ferde Kovačevića, Otona Ivekovića, s djelima münchenskih đaka: Kraljevića, Becića, Hermana...
Paviljon 4. travnja priprema i izložbu u povodu desete godišnjice smrti Dušana Džamonje, koja će nam predstaviti i neka još neizlagana djela, a zanimljiva je i izložba Paviljona “Neka jedu kolače” koja se otvara 21. svibnja, a predstavlja umjetničke radove s motivom hrane. U vizualnoj umjetnosti motiv hrane se u tisućljetnom razdoblju tradicionalne likovnosti razvio u zasebni podžanr mrtve prirode, da bi ga suvremeni vizualni umjetnici koristili kao platformu kritike distribucije političke i ekonomske moći. Izložba nazvana po glasovitoj izjavi Marije Antoanete, predstavit će ovu promjenu paradigme kroz radove domaćih umjetnika – od tradicionalnih likovnih disciplina do fotografije, videa, instalacije i interaktivnih sadržaja.
No pravu poslasticu – prvu izložbu Alexandera Caldera u Hrvatskoj – Paviljon priprema za rujan. Zagrebačka izložba velikog američkog kipara fokusirat će se na dio njegove karijere posvećen mobilima po kojima je planetarno popularan, ali i apstraktnim konstrukcijama stabilima, a bit će izloženo i pedesetak slika. Djela na posudbu stižu iz prestižnih Centra Georges Pompidou, Tate Modern, Ludwig Museum, Fondation Maeght, Peggy Guggenheim Collection... Galerija Klovićevi dvori pak 25. travnja otvara monografsku izložbu Mersada Berbera. Djela mu se nalaze u mnogim muzejskim, galerijskim i privatnim kolekcijama, među ostalima i u Tate Modern u Londonu, koja je 1984. otkupila dva rada iz ciklusa Hommage a Velázquez te će atrakcija ove izložbe biti i ti radovi. Njegova zadnja izložba u Zagrebu bila je davne 1988. Klovićevi priređuju i izložbu “Linija ljepote – trag nadahnuća” – prvih 100 godina Grafičke zbirke NSK koja će u rujnu na danje svjetlo izvući Bogorodicu Julija Klovića, djela Martina Kolunića Rote, Krista i Apostole Andrije Medulića, vrijedan crtež Celestina Medovića, autoportret Rembrandta, do djela Ljube Babića, Maurovića, Miroslava Šuteja, plakata Borisa Bućana...
Futurizam i boja u MSU
Svoj program Klovićevi zaokružuju u studenome velikom izložbom posvećenom 90. godišnjici osnutka grupe Zemlja predvođene Krstom Hegedušićem, koja je i začetnik naivnog slikarstva u nas. Bila je to organizirana umjetnička mreža s društveno angažiranom motivacijom: suvremeno društvo kritizirala je kroz prikaz problema urbane i ruralne svakodnevice.
MSU u ožujku priređuje izložbu “Futurizam, dinamizam i boja” – 95 slika, 20 skulptura i dizajnerskih objekata iz tridesetak talijanskih muzeja i privatnih zbirki. Slijedi, također u ožujku, retrospektiva Ivane Popović “Linija otpora”. Dubrovačka umjetnička galerija priprema izložbu Antuna Masle, u povodu stote obljetnice slikarova rođenja te retrospektivnu Matije Skurjenija, a ne zaboravimo i tradicionalne izložbe poput 54. Zagrebačkog salona u ožujku i travnju u zagrebačkom HDLU. Valja naglasiti da je ovo samo dio ključnih zbivanja, što potvrđuje likovnu snagu godine pred nama.