Josef i Anni Albers

Najveća izložba u ovom dijelu Europe u čast 100 godina Bauhausa

The Josef and Anni Albers Foundation
09.01.2019.
u 12:23

Izložba je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama, a bit će otvorena do 21. travnja

Čak 63 rada Josefa i Anni Albers, jednih od pionira modernizma 20. stoljeća, čine multisenzornu izložbu “Josef i Anni Albers: Putovanje kroz slijepo iskustvo” koja se otvara sutra u 18 sati u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb. Itekako vrijedni radovi, među kojima su oni najraniji iz dvadesetih godina prošloga stoljeća, ali i grafike i ulja na platnu iz šezdesetih i sedamdesetih, posuđeni su iz Fundacije Josefa i Anni Albers iz Connecticuta u SAD-u, a kao takvi predstavljaju najveću izložbu supružnika, pedagoga i umjetnika Bauhausa na ovim prostorima. Ovom izložbom, prilagođenom slijepim i slabovidnim osobama, koja će posjetiteljima biti otvorena sve do 21. travnja, ujedno se obilježava i 100. obljetnica Bauhausa.

Svijet treba vidjeti, ali i osjetiti

– Mogu li slijepi i slabovidni zaista uživati u suvremenoj umjetnosti? Kada govorimo o suvremenoj umjetnosti, govorimo o apstraktnoj umjetnosti u kojoj se osoba treba prepustiti slijedeći oblike, linije i tako stvoriti jedinstveno iskustvo – rekla je Giulia Grassini iz talijanske organizacije Atlante Servizi Culturali koja zajedno s Fundacijom supružnika Albers, Institutom za slijepe iz Milana i tri europska muzeja, među kojima je i MSU, stoji iza izložbe. Izložba je zapravo dio projekta VIBE: Voyage Inside a Blind Experience. Svi eksponati imat će svoje taktilne reprodukcije kako bi svi posjetitelji mogli doživjeti radove.

– Čak više nego što je bio umjetnik, Josef Albers bio je profesor. Za sebe je rekao: “Ja sam ovdje da otvaram oči”. Htio je da njegovi učenici vide svijet koji nas okružuje, ali više od svega da ga osjete – rekao je Fritz Horstman, voditelj Pedagoškog odjela Fundacije Josefa i Anni Albers. Umjetnički dvojac itekako je veliku pozornost posvećivao teksturi, posebice Anni Albers koja je u svojim djelima naglašavala tkaninu ističući kako, osim funkcionalne uloge, ima i umjetničku. Budući da se među radovima Josefa Albersa ističu i grafike koje su završile na omotima gramofonskih ploča, tijekom trajanja izložbe u pozadini će se reproducirati zvuk kojem je Albers podario vizualni identitet. Također, posebnost ove izložbe je i tzv. crna soba.

– Crna soba namijenjena je posjetiteljima koji vide. U njoj će u potpunoj tami biti postavljeni materijali koji se mogu pronaći i među eksponatima na izložbi, a posjetitelji će moći pokušati odgonetnuti o kojim se materijalima radi tako što će ih osjećati pod prstima, pomirisati i slično. Na taj način želimo im približiti umjetnost kako je doživljavaju slijepi i slabovidni – govori Grassini dodajući da se crnom sobom zapravo promiče Albersovo vjerovanje u kojem je govorio kako ruke imaju svoju inteligenciju.

Taktilni Hommage kvadratu

Dok cijene Albersovih radova na tržištu dosežu i milijunske iznose, ekskluziva koju donosi izložba su i dva nedovršena rada. Riječ je, naime, o uljima na lesonitu na kojima je Albers proučavao odnos boje i teksture koji je kasnije iskoristio za jedan od svojih najpoznatijih ciklusa radova “Hommage kvadratu”. Čak će se i ti radovi moći (nježno!) dodirnuti, a sve kako bi se pokazalo da umjetnost, posebice suvremena, nadilazi tek vizualno. Upravo stoga dio izložbe bit će posvećen Albersovim Matière-zadacima. Te su vježbe bile sastavni dio njegova poučavanja u Bauhausu, a bile su usmjerene na strukturu i kombiniranje materijala. Tako će neke replike Albersovih stolova, na kojima će se nalaziti papir, drvo ili cement, biti ozvučene kako bi se materijalu dala ne samo vizualna i taktilna nego i auditivna komponenta koja se aktivira na ljudski dodir, ali i kako bi se ojačala konekcija između strukture, teksture i fakture.

Ključne riječi

Komentara 1

BL
boris.ljubicic1
13:49 09.01.2019.

...a koji smo mi dio Europe? Ili "Koja je ovo država"!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije