Čak 63 rada Josefa i Anni Albers, jednih od pionira modernizma 20. stoljeća, čine multisenzornu izložbu “Josef i Anni Albers: Putovanje kroz slijepo iskustvo” koja se otvara sutra u 18 sati u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb. Itekako vrijedni radovi, među kojima su oni najraniji iz dvadesetih godina prošloga stoljeća, ali i grafike i ulja na platnu iz šezdesetih i sedamdesetih, posuđeni su iz Fundacije Josefa i Anni Albers iz Connecticuta u SAD-u, a kao takvi predstavljaju najveću izložbu supružnika, pedagoga i umjetnika Bauhausa na ovim prostorima. Ovom izložbom, prilagođenom slijepim i slabovidnim osobama, koja će posjetiteljima biti otvorena sve do 21. travnja, ujedno se obilježava i 100. obljetnica Bauhausa.
Svijet treba vidjeti, ali i osjetiti
– Mogu li slijepi i slabovidni zaista uživati u suvremenoj umjetnosti? Kada govorimo o suvremenoj umjetnosti, govorimo o apstraktnoj umjetnosti u kojoj se osoba treba prepustiti slijedeći oblike, linije i tako stvoriti jedinstveno iskustvo – rekla je Giulia Grassini iz talijanske organizacije Atlante Servizi Culturali koja zajedno s Fundacijom supružnika Albers, Institutom za slijepe iz Milana i tri europska muzeja, među kojima je i MSU, stoji iza izložbe. Izložba je zapravo dio projekta VIBE: Voyage Inside a Blind Experience. Svi eksponati imat će svoje taktilne reprodukcije kako bi svi posjetitelji mogli doživjeti radove.
– Čak više nego što je bio umjetnik, Josef Albers bio je profesor. Za sebe je rekao: “Ja sam ovdje da otvaram oči”. Htio je da njegovi učenici vide svijet koji nas okružuje, ali više od svega da ga osjete – rekao je Fritz Horstman, voditelj Pedagoškog odjela Fundacije Josefa i Anni Albers. Umjetnički dvojac itekako je veliku pozornost posvećivao teksturi, posebice Anni Albers koja je u svojim djelima naglašavala tkaninu ističući kako, osim funkcionalne uloge, ima i umjetničku. Budući da se među radovima Josefa Albersa ističu i grafike koje su završile na omotima gramofonskih ploča, tijekom trajanja izložbe u pozadini će se reproducirati zvuk kojem je Albers podario vizualni identitet. Također, posebnost ove izložbe je i tzv. crna soba.
– Crna soba namijenjena je posjetiteljima koji vide. U njoj će u potpunoj tami biti postavljeni materijali koji se mogu pronaći i među eksponatima na izložbi, a posjetitelji će moći pokušati odgonetnuti o kojim se materijalima radi tako što će ih osjećati pod prstima, pomirisati i slično. Na taj način želimo im približiti umjetnost kako je doživljavaju slijepi i slabovidni – govori Grassini dodajući da se crnom sobom zapravo promiče Albersovo vjerovanje u kojem je govorio kako ruke imaju svoju inteligenciju.
Taktilni Hommage kvadratu
Dok cijene Albersovih radova na tržištu dosežu i milijunske iznose, ekskluziva koju donosi izložba su i dva nedovršena rada. Riječ je, naime, o uljima na lesonitu na kojima je Albers proučavao odnos boje i teksture koji je kasnije iskoristio za jedan od svojih najpoznatijih ciklusa radova “Hommage kvadratu”. Čak će se i ti radovi moći (nježno!) dodirnuti, a sve kako bi se pokazalo da umjetnost, posebice suvremena, nadilazi tek vizualno. Upravo stoga dio izložbe bit će posvećen Albersovim Matière-zadacima. Te su vježbe bile sastavni dio njegova poučavanja u Bauhausu, a bile su usmjerene na strukturu i kombiniranje materijala. Tako će neke replike Albersovih stolova, na kojima će se nalaziti papir, drvo ili cement, biti ozvučene kako bi se materijalu dala ne samo vizualna i taktilna nego i auditivna komponenta koja se aktivira na ljudski dodir, ali i kako bi se ojačala konekcija između strukture, teksture i fakture.
...a koji smo mi dio Europe? Ili "Koja je ovo država"!