Predstavljanje

Ivan Kožarić i David Maljković izlažu na trijenalu u Parizu

Foto: Pixsell
Kozaric
Foto: ''
'kozaric_nnn_kul_100412'
Foto: ''
'kozaric2_nnn_kul_100412'
11.04.2012.
u 11:12
Od 20. travnja bit će izložen i 41 rad našeg akademika, a u Parizu se predstavlja i David Maljković
Pogledaj originalni članak

Ovogodišnje Pariško trijenale počinje 20. travnja u Palais de Tokyio, pod nazivom Intense Proximity /Intenzivna blizina i predstavlja, među ostalim, i 41 rad akademika Ivana Kožarića koji su posuđeni iz Ateliera Kožarić (u vlasništvu Grada Zagreba) pri MSU-u.

Kožarićevi radovi postavljali su se proteklog tjedna. Izlažu se crteži koji nisu na prvi pogled vidljivi u njegovu atelijeru, na papiru, na tkanini, koja su se nalazila svuda, najviše u ladicama, pobacana po podu... Nakon što je Grad Zagreb otkupio cjelokupni Kožarićev atelier 2007. godine, oni su i mogli biti izloženi javnosti. Primjerice, Slagalica iz 1976. u 16 dijelova posebno je zanimljiva, a izloženi su i crteži iz ciklusa sa zlatnom bojom, kao crtež \"Ispuhivanje energije\", ali i \"Oblici prostora\" po kojima je naširoko poznat, za razliku od crteža. Kožarića je na trijenale pozvao njegov ovogodišnji umjetnički direktor Okwui Enwezor, jedan od najpoznatijih svjetskih kustosa, likovni kritičar...

Intenzivna blizina

Radmila Iva Janković, kustosica Ateliera Kožarić, upravo se vratila iz Pariza, gdje je bila na postavljanju izložbe. Kaže da je prostor koji je Kožarić dobio respektabilan.

– Kožarić je prije svega umjetnik koji ekspandira u prostoru, što se jako dobro vidi na ovoj izložbi – kaže Janković.

Velika je vijest, kaže kustosica, što je za kraj iduće godine najavljena velika Kožarićeva izložba u münchenskom Haus de Kunst, što će svakako biti kruna njegove karijere. Direktor muzeja je Okwui Enwezor.

A za samo trijenale Iva Janković kaže da je Enwezor dobio priliku da ga napravi na posve drugačiji način – dosad je bio posvećen najviše umjetnosti Francuske, a ove godine ga je nazvao Intenzivna blizina – prikazuje veze francuskih umjetnika sa stranim zemljama, pretakanje i njihov međuodnos...

Glavna su inspiracija za izložbu bili bitni francuski etnolozi – Claude Levi-Strauss, Marcel Mauss – i njihova fascinacija drugim, drugačijim koja je i inače temelj umjetnosti. Fascinacija egzotikom koja je u današnjici postala sinonim za opasnost. Tema ovogodišnjeg trijenala je kako živjeti multikulturalnost, odnosno uživati u svemu što susjedstvo daje. Naslov „Intenzivna blizina\" upozorava na raznovrsne napetosti koje pokreću sve ljudske aktivnosti. Propituje kako pojedinačno podrijetlo, školovanje ili životni put utječu na umjetnike u širem društvenom kontekstu – jer sve je manje zadanih određenja za pojedinca.

Stotinjak umjetnika

Trijenale jednako valorizira radove koji su socijalno angažirani, pri čemu se najviše ističu videoradovi, kao i formalni radovi, te nastoji ukinuti granica smatrajući da se iza svake formalne umjetnosti krije društvena priča. Osim njega, pozvan je još jedan domaći umjetnik s jakom međunarodnom reputacijom – David Maljković predstavlja se dvokanalnom videoinstalacijom \"Out of Projection\" o radnicima koji su prije mirovine radili u tvornici Peugeota. Rad je na razmeđu dokumentarizma i fikcije.

Ovogodišnje izdanje, pod nazivom „Intense Proximity / Intenzivna blizina\", osim u Palais de Tokyo, održat će se i u sedam drugih umjetničkih institucija u Parizu i okolici. Trijenale traje do 26. kolovoza.

Kožarić je već izlagao u Parizu 2002. godine, u drugome krilu Palais de Tokyo, u Musée d\'Art Moderne, gdje ga je pozvao kustos Hans Ulrich Obrist.

Trijenale, s bogatim popratnim programom, podijeljeno je na nekoliko sekcija koje, uz Okwuija Enwezora kao glavnog izbornika, potpisuju kustosi: Abdellah Karroum, Émilie Renard, Claire Staebler te Mélanie Bouteloup. Na izložbi, među stotinjak umjetnika iz čitavog svijeta, iako u poznoj dobi od 91 godine, Kožarićeva je kolegica Olga Carol Rama, rođena 1918.

Izvanredna povijest Matice hrvatske

Od povijesne baštine do suvremenog kulturnog i znanstvenog središta

Izvanredni profesor dr.sc. Tomislav Galović s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jedan od najistaknutijih povjesničara i stručnjaka za pomoćne povijesne znanosti (heraldiku, diplomatiku...), glagoljaštvo i hrvatsku kulturnu povijest (naročito srednjovjekovnu i institucionalnu), podijelio je uvid u važnost Matice hrvatske kao temelja institucionalne kulture hrvatskog društva.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.