Izložba "Upali svjetlo, mrak je" otvara se u četvrtak 29. ožujka u 19 sati u riječkome Muzeju moderne i suvremene umjetnosti.
Nakon "Unutarnjeg uha", ovogodišnje uvodne izložbe u fundus muzeja, nova izložba također je u znaku izbora radova iz zbirki. "Upali svjetlo, mrak je" koncentrira se na umjetničke radove koji kao radni materijal koriste svjetlo, kao prvi preduvjet vidljivosti, dio svakodnevice i svakodnevnog govora.
Reflektirajuće, goruće, gibajuće, statično, izlomljeno i zagušeno svjetlo predstavlja nasumično nabrojeno, nekoliko pojavnosti svjetla koje u kulturološkom i antropološkom smislu oduvijek nosi značenje dobrog i svetog, a kao medij u umjetnosti postoji u dva osnovna oblika. Tako razlikujemo ranije razdoblje postojanja prirodnog svjetla, kada se umjetnost služila materijalima koji su dočaravali ili koristili efekte svjetla (vitraži u srednjovjekovnim crkvama, boja u slikarstvu), te relativno nedavni izum umjetnog svjetla. Uporabu umjetnog svjetla, svjetlećih predmeta (žarulja, neon, svjetleće boje), pratimo od početka 20. stoljeća naovamo, kada su znanstvena dostignuća potakla brz i intenzivan razvoj medija što je po mišljenju jednog od današnjih teoretičara svjetla i kustosa, Petera Weibela, navijestilo moderno doba.
Budući da je neopipljivo, a istovremeno omogućuje da stvari budu vidljive, svjetlo je idealno sredstvo za postizanje perceptivnog osjećaja beskonačnog prostora i nematerijalnosti. Njegovo fizikalno svojstvo kompatibilnosti s elementima zraka, vode i vatre, te neka vrsta isključivosti spram čvrste materije koja ga jedina uspijeva ukrotiti i zatvoriti u kućište, proizveli su velik raspon eksperimenata u vizualnim umjetnostima, posljedično uočljivih i na ovoj izložbi. Uz prepoznate autore svjetlosnih instalacija, predstavit će se i oni koji povremeno ukoračuju u svjetlosni medij.
Djelomično, ili u potpunosti oslonjeni na njega, radovi s različitih pozicija koriste učinke medija svjetla u formi lightboxa, instalacija s reflektirajućim i transparentnim materijalima, običnih žarulji, neona ili LED-žarulja, ekstenzija u fotografiji i videu; sve do sjene, od svjetla neodvojive pojave. Uz radove iz zbirki, izložba obuhvaća i radove pozvanih umjetnika: Alena Floričića, Davora Sanvincentija, Damira Stojnića, Gorana Škofića te u splitskom nastavku i Viktora Popovića.
Pored više mogućih tumačenja, naslov izložbe zahvaća i činjenicu da svjetlo participira i podržava kreaciju, posljedično i život. Mrak mu je suprotan.
Nakon riječkog postava, izložba će u manjem formatu biti predstavljena u Multimedijalnom kulturnom centru Split sredinom svibnja kada će se objaviti dvojezični katalog izložbe.
Izlažu Alen Floričić, Ivana Franke, Aleksandar Garbin, Dalibor Martinis, Zdravko Milić, Goran Petercol, Nika Radić, Davor Sanvicenti, Aleksandar Srnec, Damir Stojnić, Silvo Šarić, Goran Škofić, Bojan Štokelj, Mirjana Vodopija, a radovi se mogu vidjeti do 5. svibnja.