Autor kultnog romana "Buddha iz predgrađa" Hanif Kureishi konačno je doputovao u Hrvatsku, i to na jedan hrvatski festival. Riječ je o Festivalu europske kratke priče koji je Kureishija najavljivao i 2020. godine, ali je tadašnji dolazak spriječila korona. Kureishi je vrlo šarmantno otvorio 21. izdanje omiljenog i opuštenog festivala, i to u zagrebačkom klubu Peti kupe u razgovoru s Romanom Simićem, koji je i otac i majka kratkopričaškog festivala. Nakon Zagreba, slavni pisac i filmski scenarist posjetit će i Zadar, gdje će se u utorak susresti s publikom.
– Dvadeset jednu godinu, kada smo razmišljali o dream teamu našeg festivala, uvijek smo spominjali prezime Kureishi, a sada su nam došla čak dvojica Kureishija, Hanif i njegov sin Carlo koji će u Booksi razgovarati sa Svenom Popovićem, sinom Ede Popovića – rekao je u uvodu odlično posjećene prve festivalske večeri Roman Simić najavljujući uglednog gosta iz Velike Britanije.
Hanif Kureishi je rekao da mu je drago što je konačno došao u našu lijepu zemlju, o kojoj mu je već pričao sin Carlo, spomenuvši da mu je i drago što se to događa baš u vrijeme platinastog jubileja kraljice Elizabete II. kada pred Buckinghamskom palačom pjeva Rod Stewart.
Prvo pitanje Simić je posvetio prvom Kureishijevu romanu "Buddha iz predgrađa", pohvalivši pri tome prijevod na hrvatski Borivoja Radakovića. Na Simića je taj roman djelovao kao udarac slobode, drskosti i različitosti. Citirao je i Kureishija, rođenog u južnom predgrađu Londona, u Bromleyu, koji je rekao da je prije pisanja romana u metaforičkom smislu morao naučiti govoriti, ali se i osloboditi tabua.
Kureishi mu je odgovorio da je uvijek pisao o temama koje su ga zanimale, ali i da je pisati počeo u vremenima koja su bila iznimno zahvalna za umjetnost. Prema njegovim riječima, današnja se britanska umjetnost sastoji od reciklaža, a to tako nije bilo šezdesetih godina prošlog stoljeća kada je kultura bila više okrenuta budućnosti.
Simić ga je podsjetio na to da su u njegovu školu išli i David Bowie, ali i Billy Idol, dakle neki važni ljudi, te da je Kureishi kasnije često pričao o umjetnosti koja je nastajala u gay klubovima, na ulici, među radničkom klasom, ali i na činjenicu da je s 18 godina počeo raditi u The Royal Court Theateru.
– Za mene je bio "big deal" raditi u kazalištu. Taj mi je posao potpuno promijenio život. Došao sam iz kvarta koji je mrzio kulturu, a kazališni milje i suradnja s redateljima, glumcima i piscima potpuno me promijenila – rekao je Kureishi koji se prisjetio i jednog putovanja vlakom s Billyjem Idolom koji mu je u jednom trenu rekao da baci sat, jer tamo kamo su krenuli, vrijeme nije važno. A nakon toga konzumirali su drogu.
Simić je Kureishija podsjetio i na njegovu filmsku karijeru, prvenstveno na film "Moja lijepa praonica" koji je prema Kureishijevu scenariju režirao Stephen Frears, ali na BBC-jevu seriju "Buddha iz predgrađa" za koju je glazbu skladao David Bowie. Kako je došlo do suradnje s Bowiejem, zanimalo je Simića.
– Bowie se sam javio za glazbu – odgovorio je Kureishi i rekao da je pisanje u tradiciji njegove obitelji te da mu je i otac bio pisac.
– Ali otac je bio iznenađen mojim uspjehom – rekao je Kureishi. Simić ga je podsjetio i na izjavu da voli droge, ali da koristi samo one ilegalne, jer one čine dobro, a da one koje propisuje država treba izbjegavati. Potom ga je i zapitao kakav je odnos imao prema cjepivu protiv COVID-19 i sličnim drogama.
Kureishi je na to rekao da je droga imala veliki utjecaj na glazbu i umjetnost te da je bila dio kulturnog progresa. Simić ga je pitao zašto je u svijetu došlo do radikalizacije muslimanske zajednice, i to negdje nakon što je Rushdie objavio "Sotonske stihove", a onda i zaradio fetvu. Spomenuo je i da Kureishijev protagonist iz "Buddhe" želi zabavu, seks, drogu, umjetnost i ludi provod, a da se lik iz priče "Moj sin fanatik" koji će biti odvjetnik, odriče svega, seksa, neobuzdanog druženja, te da se okreće prema nekom tipu čistoće?
Kureishi je u odgovoru spomenuo veliki utjecaj Rushdiejeva romana "Ponoćna djeca", koji je objavljen prije "Sotonskih stihova" te ustvrdio da su prije ljudi iz Indije dolazili u Englesku da bi bili Englezi, a da danas mnogi žive na Zapadu, a taj Zapad mrze.
– Svi ne vole konzumerizam i neoliberalizam. U Pakistanu žele muslimansku državu. Kada sam bio dijete, nismo govorili o muslimanima, nego o Pakistancima, Bengalcima, Indijcima... Vjera je bila na neki način ridikulozna – rekao je Kureishi koji je nakon razgovora potpisivao knjige svojim brojnim hrvatskim obožavateljima. Zagrebački VBZ objavio je šest Kureishijevih knjiga, a nedavno i novo izdanje "Buddhe iz predgrađa" te roman "Ništa".
Ti se okreću Medini, od Pakistana zapadno, u pravu si!