Odavno je točna tvrdnja da hrvatskoj kulturi kronično nedostaje suradnje kulturnih institucija, pri čemu situaciju dodatno lošom čini to što se velika većina važnih događaja veže uz Zagreb. No danas u Zagreb stiže izložba koja pokazuje da se može i drugačije jer su u njoj, tijekom listopada i studenoga 2021., uživali Križevčani i posjetitelji njihova grada. Riječ je o izuzetnoj izložbi portreta slavnog kipara Ivana Meštrovića.
Izložba "Ivan Meštrović – portreti suvremenica i suvremenika" prvo je postavljena u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci, a njezina važnost ogleda se i u činjenici da je ona križevačkoj publici prvi put predstavila opus jednog od najznačajnijih hrvatskih kipara. Ista izložba danas se otvara u Galeriji AMZ Arheološkoga muzeja u Zagrebu i može se razgledati do 15. veljače. Izloženo je petnaest skulptura iz zbirki Muzeja Ivana Meštrovića (Split-Zagreb), Gliptoteke HAZU (Zagreb), Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti (Zagreb) i Galerije umjetnina (Split), a autorica izložbene koncepcije i kustosica izložbe je Barbara Vujanović, viša kustosica Atelijera Meštrović u Zagrebu.
Ona ističe kako izbor portreta za ovu izložbu pruža uvid u intrigantne društvene, umjetničke i političke veze velikog kipara, ali i svjedoči o stilskom razvoju jednog od ponajboljih portretista 20. stoljeća, od secesijske stiliziranosti i impresionizma, preko art déco stilizacije do realističnosti međuratnoga razdoblja.
"Svaki je portret zaseban univerzum, mjesto stvarnog i metaforičkog pregovora između Meštrovića i osobe koju je portretirao, interpretirao, doživljavao na sebi svojstven način. Iako kod nekih djela izostaju podaci kakve je ostavio o portretu kralja, taj primjer može biti dovoljan za daljnju imaginaciju i predodžbu uzbudljivog susreta dviju osoba, materijaliziranog u sadrenom ili brončanom fragmentu. On predstavlja svjedočanstvo o vremenu nastanka i dvostrukom odrazu i srazu – portretista i portretirane, odnosno portretiranoga, između kojega se rasprostire koprena društvenih isprepletenosti i konvencija", ističe se u katalogu izložbe.
Likovni postav izložbe potpisuju Damir Gamulin i Antun Sevšek, a na njoj su, između ostalog, portreti svjetskih umjetnika poput Tolstoja i Rodina, hrvatskih poput Kršnjavoga, Becića, Krizmana ili Nazora, ali i nekih čije je djelo palo u zaborav, poput prve plesačice čiji je ples prikazan na američkoj televiziji Vere Čuče Milčinović.