U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar otvorena je izložba Ive Zagode "Zaron" te se može pogledati do 06. srpnja, a ulaz je slobodan.
- Ciklus slika "Odgovor glazbi" sačinjavaju sinestetičke slike nastale kolažiranjem gotovih taktova trash sounda 90-ih. Konkretno, vlastitu sinesteziju koristim kao alat za realizaciju ideje u određenom mediju. Prilikom doslovnog prijenosa, glazbeni elementi skladbe određuju kojim ću materijalima i potezima tretirati izdvojeni takt. Zvuk definiram kroz boju, ritam kroz tehniku i materijale, potez kroz dinamiku pokreta – rekla je Iva Zagoda.
- Promatrajući najnoviji slikarski ciklus umjetnice mlađe generacije Ive Zagoda odmah će nam upasti u oči autoričino inzistiranje na stanovitoj kompozicijskoj nezasićenosti, baš kao i mjestimičnosti te sporadičnosti formi. Drugim riječima, praznina odnosno intaktnost preparirana platna nužno će igrati važnu ulogu u percipiranju Ivinih vizualnih impulsa. Kažem impulsa, jer njezine slikarske kompozicije – svi koji su upućeni u stvaralaštvo ove zanimljive slikarice to itekako dobro znaju – nipošto ne nastaju kao rezultat umjetničke interpretacije neke konkretne predmetne izvanjske stvarnosti, a jednako tako ni kao isključiva materijalizacija unutrašnjih psihološko-mentalnih stanja ili raspoloženja, kao što je to, primjerice, bio slučaj sa slikarskim poetikama enformela, apstraktnog ekspresionizma, lirske apstrakcije i srodnih im pravaca.
Ivine kompozicije na platnima - u kojima će koegzistirati kako mrljaste i linijske forme tako i različite slikarske tehnike (ugljen, sprej te uljane odnosno akrilne boje) korištene u različitim kombinacijama – svoj izvorni poticaj crpe, naime, iz glazbene podloge. Je li moguće, dakle, prilikom slikanja primjenjivati stanovite glazbene principe, odnosno u kolikoj mjeri za slikarstvo i glazbu mogu vrijediti srodni kompozicijski kodovi?
Problematiziranje i propitivanje sukladnosti glazbe s vizualnim umjetnostima, ponajprije slikarstvom, nipošto, dakako, ne predstavlja novu pojavu. Vasilij Kandinski, primjerice, piše: "Boja je tipka. Oko je batić. Duša je glasovir s mnogo žica. Umjetnik je ruka koja, dodirujući ovu ili onu tipku, unaprijed titra ljudskom dušom"; njegov prerano preminuli suvremenik, litvanski skladatelj i slikar Mikalojus Čiurlionis, nastojao je za ljestvicu i određene tonove pronaći odgovarajuće vizualne predodžbe u slikarstvu; skladatelj Aleksandr Skrjabin pojedine je tonove povezivao s određenim bojama te za svoju skladbu Prometej: Poema vatre sklada dionicu za svjetlosni glasovir. . . Ovo su, dakako, tek neki od brojnih primjera povezivanja glazbene s vizualnom umjetnošću, osobito intenzivnog tijekom razdoblja povijesnih avangardi. Iva Zagoda nedvojbeno baštini takav integralan pristup zvukovno-kolorističkim fenomenima, razvijajući pritom svoj osobni pristup - rekao je izložbi Vanja Babić.
Iva Zagoda rođena je 1992. godine u Zagrebu. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, Nastavnički odsjek/slikarstvo, završila je u klasi prof. Damira Sokića 2019. godine. Izlagala je na dvije samostalne i desetak skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnica je druge otkupne nagrade muzeja grada Rovinja te Grand Prix Erste Fragmenti 16. nagrade. Živi i radi u Zagrebu.