Izložba "Mrtva priroda" slikara, grafičkog dizajnera i ilustratora Nenada Marasovića može se do 5. ožujka pogledati u zagrebačkoj Galeriji "Josip Račić".
Izloženo je 11 ulja na platnu većih formata iz serije mrtva priroda s motivima hrane, nastalih između 2009. i 2012., a koja prema mišljenju likovne kritike predstavljaju umjetnikova najbolja ostvarenja. Komad mesa, salata, ribe, kolač, sve prikazano hiperrealistično, sladokusci će uživati.
– U svojim mrtvim prirodama Marasović je fokusiran na ono bitno u samom motivu, ali i, što je važnije, na ono bitno za njegovo metijersko umijeće. Marasović je prema motivu u duhu izvornog realizma izrazito objektivan. Redovito ga postavlja u središte prvog plana kompozicije, a pozadinu najčešće izvodi neutralnim nanosima komplementarne boje. Tonovi su prigušeni, zagasiti, a osvjetljenje ravnomjerno, bez ekspresivnih prodora svjetla ili njegove igre sa sjenom. Ali oko privlači i pozornost plijeni intenzivan osjećaj prikazanog tkiva. Meso je sočno, svježe i zdravo, ljubiteljima mesa poput mene izazvat će apetit. Koža i oči ribe su vlažne, kora kruha je tvrda, a tijesto razabrano i elastično. Slastičarski kolači saharinski su slatki, povrće sočno, a ovojnica luka odgovarajuće sjajna, suha i hrskava. Vidljivo je da Marasović široku lepezu vlastitog likovnog izraza prilagođava prirodi motiva evocirajući pritom različite povijesne pristupe žanru. Realistični prikazi komada mesa, voća ili kruha pokazuju kako se tradicija uvjerljivosti nizozemskog slikarstva mrtve prirode održava još od 16. stoljeća te i danas živo traje – smatra Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti te autor koncepcije i postava, koji je prije točno trideset godina u Galeriji "Miroslav Kraljević" izložio Marasovićeve radove na temu ženskog tijela u pokretu.
Dodao je i da je ova izložba ujedno i isprika umjetniku i javnosti što nijedan od njegovih radova Jasminka Poklečki Stošić i on kao kokustosi 2019. nisu uvrstili na izložbu "Neka jedu kolače", na kojoj su predstavili radove na temu hrane od moderne do danas.