Bez službenog otvorenja i u nazočnosti umjetnikove obitelji, Milanovića je izložbom proveo njezin kustos Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Iako izložba predstavlja Murtića u svim najvažnijim segmentima njegova stvaralaštva, sa simboličnih stotinu radova iz ogromnog opusa za stotu obljetnicu, ona nije retrospektiva.
"S obzirom na to da je riječ o kardinalnoj godišnjici publika očekuje, a mi smo omogućili da vidi njegovo cjelokupno stvaralaštvo, od 1941. do 2004 i sve likovne discipline, a praktično je u svima njima bio vrsni majstor", rekao je Franceschi.
"Ipak, željeli smo da izložba bude svečarska i da rekreira osjećaj ushita kojeg imate kada odete na Murtićevu izložbu i kada se nađete u srazu sa silnom snagom koja emanira iz njegovih radova", istaknuo je.
Franceschi smatra kako Murtić privlači svojim statusom legende i jednog od najvažnijih umjetnika i slikara koje smo imali u 20. stoljeću koj je bio "lice apstraktne umjetnosti, personifikacija visokog modernizma i otjelotvorenje stava o nužnosti slobode umjetničkog stvaralaštva."
"Jednostavno je našao formulu u koloritu i snažnoj gesti koje je, bez obzira koliko se puta mijenjala i kakve je inačice tijekom dekada njegov rad poprimao, publika uvijek voljela", dodao je kustos, ustvrdivši da mu je tako "spektakularni postav omogućila spektakularna arhitektura Ivana Meštrovića."
Franceschi je pozvao publiku da posjeti izložbu, a uvjeren je da će i oni koji možda dosad nisu voljeli Murtića, promijeniti svoje mišljenje nakon što ju razgledaju.
Murtićev rad na izložbi je predstavljen kroz kronološke i tematske jedinice, koncipirane za pojedine prostore Paviljona. Izložba počinje u Galeriji Bačva s impozantnim radovima po kojima se Murtić najviše pamti, a koje karakterizira naglašeni dinamični kolorizam i snažna gesta.
Galerija PM donosi njegove aktivističke cikluse kojima je komentirao i tragičnu stvarnost oko sebe, poput onog o ratnoj tematici, dok se u Galeriji Prsten predstavljaju ostali umjetnikovi ciklusi, izvedeni u gvašu, keramici, emajlu i mozaiku, a tu su i pejzaži te gradske vedute koje su obilježile njegovo stvaralaštvo tijekom šezdesetogodišnje karijere.
Izložene su, među ostalim, Murtićeve grafičke mape "Jama", "Hommage a Dubrovnik", "Neruda", te gvaševi iz ciklusa "Nove apstrakcije", a kako bi se izbjegao monoton način predstavljanja kroz dokumentaciju, Ivan Marušić Klif napravio je multimedijsku instalaciju koja predstavlja njegove radove u javnom prostoru, institucijama hotelima, crkvama, poštama.
Izložba , koja će biti otvorena do 18. srpnja, predstavlja početak i središnji događaj projekta "Murtić 100", u okviru kojega se organizira i međunarodni simpozij "Gesta i sloboda", u Zagrebu i Rovinju tijekom lipnja te izložba "Nova apstrakcija" u Laubi – Kući za ljude i umjetnost, od 1. do 10. lipnja.
Pratit će ju i reinterpretacije Murtića kroz street-art na nekoliko lokacija u Zagrebu, radionice za djecu i odrasle, stručna vodstva, prilagođena vodstva za djecu s popratnim radnim materijalima, izrada taktilne slike kako bi se umjetnost približila slijepim i slabovidnim osobama.
Edo Murtić (Velika Pisanica, 1921. - Zagreb, 2005.) u Zagrebu je pohađao Akademiju likovnih umjetnosti, a u Beogradu školu Petra Dobrovića. Prvu samostalnu izložbu održao je u Zagrebu 1935. godine.
Jedinstvenim i prepoznatljivim slikarskim stilom ostvario je jedan od najutjecajnijih opusa visokog modernizma u jugoistočnoj Europi, a njegove izložbe 1953. u Zagrebu i Beogradu među prvim su samostalnim izložbama koje su u socijalističkom okruženju donijele elemente apstraktne umjetnosti. Ostvario je više od tri stotine samostalnih i isto toliko skupnih izložaba na svim kontinentima, uključujući i zapažene nastupe na Venecijanskom bijenalu. Djela su mu prisutna u većini reprezentativnih javnih i privatnih kolekcija diljem svijeta.
Murtićevo stvaralaštvo uključuje izvedbu kazališnih scenografija, murala, mozaika, emajla, skulptura i keramike. Dobitnik je mnogih velikih domaćih i inozemnih nagrada i priznanja. Živio je i radio u Zagrebu i Vrsaru.
Njegovu izložbu u Meštrovićevom paviljonu, kojoj su organizatori Fondacija Murtić i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, razgledali su na premijernom predstavljanju i bivši predsjednici Hrvatske Stjepan Mesić te Ivo Josipović.