Publika još do nedjelje prvi put na jednome mjestu može vidjeti dvadeset i jedno sadreno djelo Ivana Meštrovića, vrlo vrijedne originale koje je Akademiji likovnih umjetnosti darovala Ruža Klein, njegova prva supruga. Čuvaju se u Gliptoteci HAZU jer je oporučno Ruža Klein željela da djela budu izložena u auli fakulteta, gdje trenutačno uvjeti nisu primjereni.
Bečko razdoblje
Radovi su iz Meštrovićeva ranog bečkog razdoblja, a većina ih je nastala od 1913. do 1918. godine za vrijeme Prvog svjetskog rata, kada Meštrović napušta monumentalnost i radi manje kompozicije, okreće se sakralnoj tematici kao reakciji na strahote. Više radi reljefe i polureljefe, a skulpture su lirske i jake stilizacije, plošne i naglašenog stilizma.
Razabire se apstrakcija
Meštrovići u to vrijeme žive po europskim metropolama. Izloženi gipsani originali vrijedni su jer su prema njima odliveni primjerci koji se čuvaju po svjetskim muzejima i galerijama: Magdalena pod križem u Narodnoj je galeriji u Pragu, Anđeo Gabrijel u Brooklyn Museumu u New Yorku, a Meštrovićev autoportret u Galeriji Uffizi u Firenci. Velik dio izloženih radova pripada art decou, koji je bio na vrhuncu baš u to doba kad je u europskim metropolama majstor živio.
– Iako zadržava figuraciju, u mnogim se djelima nazire apstrakcija i tu je on suvremen. Meštrovićev art deco nastaje u isto vrijeme kad i najbolji art deco općenito – smatra Lida Roje Depolo iz Gliptoteke HAZU.
Dekan Akademije likovnih umjetnosti Dalibor Jelavić nada se da će se uskoro stvoriti uvjeti za obnovu aule kako bi vrijedna djela mogla biti izložena ondje gdje im je mjesto. Akademija dugo nije ni znala da su im djela darovana, no o tome su ih obavijestili nasljednici, sin Mate Meštrović i snaha Rumjana. Zbog osjetljivog materijala – gipsa / sadre – Meštrovićeva će djela još neko vrijeme ostati u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.