Meštrovićevim skulpturama Indijanaca prijeti uklanjanje zbog rasizma

Vijest o mogućem uklanjanju Meštrovićevih “Indijanaca” iz Chicaga odjeknula je Hrvatskom. Upravo se taj svjetski poznati spomenik našao pod povećalom tamošnje javnosti te je otvorena rasprava o njegovu potencijalnom uklanjanju. U sklopu projekta “Chicago monuments” osnovano je, naime, posebno povjerenstvo koje je analiziralo više od 500 tamošnjih spomenika te je u konačnici izdvojeno njih 41 koji su na neki način problematični te o kojima treba povesti raspravu. “Indijanci”, odnosno Strijelac i Kopljanik Ivana Meštrovića koji krase trg Congress Plaza na zapadnom ulazu u veliki Grant Park, “prozvani” su zbog “romantiziranog i reduciranog prikaza ‘Indijanaca’”, na što je jučer reagirala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

– Alarmirani su svi, od Ministarstva kulture i medija te vanjskih i europskih poslova, kao i stručnjaci koji se bave Meštrovićevim djelom. Oni su pripremili vrlo detaljnu, stručnu elaboraciju koja će biti upućena u Chicago – rekla je Obuljen Koržinek te naglasila kako Hrvatska ne može učiniti ništa više da zaštiti spomenik u drugoj državi. Tako i dalje postoji mogućnost da on postane žrtva takozvane “cancel” kulture, odnosno kulture odstranjivanja i otkazivanja.

Riječ je o pojmu koji se u posljednje vrijeme učestalo koristi, a posebice u SAD-u, kada se iz javnog prostora jednostavno uklanja ono što se više ne smatra poželjnim. Trend se počeo širiti najprije na društvenim mrežama, odakle i vuče naziv, a nije dugo trebalo da se isto počne događati i u stvarnom životu te su na red došli i spomenici. Lani su se, tijekom prosvjeda Black Lives Matter, masovno uklanjali spomenici Kristoforu Kolumbu u SAD-u jer ga se smatralo simbolom genocida. U srpnju prošle godine tako je Chicago ostao bez dva spomenika slavnom pomorcu, a jedan je uklonjen upravo iz Grant Parka na čijem se ulazu nalaze i Meštrovićevi Indijanci. Već su tada gradske vlasti najavile reviziju svih spomenika u Chicagu, što se sada i dogodilo.

– Spomenici i spomen-obilježja dosjeli su u žarište razgovora, protesta i aktivizma u Chicagu. Kao odgovor na to, Grad je formirao odbor za pregled gradske zbirke spomenika koji će dati svoju preporuku – stoji u objašnjenju projekta “Chicago monuments” koji kod dijela američke javnosti ipak nije s odobravanjem dočekan. Pravu je buru izazvalo što se na popisu našao čak i spomenik Abrahamu Lincolnu.

– Mnogi su, posebice na društvenim mrežama, netočno opisali ovaj projekt kao da mu je cilj sve te spomenike sravniti sa zemljom. To ne može biti dalje od istine. Ovo je samo rasprava i ni jedna odluka još nije donesena – tim je riječima odbor pokušao smiriti javnost te su detaljno opisali proces koji slijedi. Nakon objave popisa, očekuje se javna rasprava, a potom će se primati prijedlozi za nove radove te prijedlozi za unapređenje postojećih. U konačnici će odbor, na temelju svih prikupljenih informacija, dati konačnu preporuku. Ipak, čak i ako Indijanci ne budu uklonjeni, ostaje šok zbog činjenice da su se uopće našli na popisu koji izdvaja umjetnička djela zbog narativa o “bijeloj supremaciji”, iznošenja netočnih i ponižavajućih karakteristika američkih Indijanaca, memorizacije pojedinaca povezanih s rasističkim djelima, ropstvom i genocidom, predstavljanja selektivnih, previše jednostavnih i jednostranih pogleda na povijest…

– Meštrovićev spomenik Indijancima upravo je suprotan onomu što je izneseno u javnosti, to je vrhunsko umjetničko djelo koje svjedoči o doprinosu Indijanaca povijesti Sjedinjenih Američkih Država – rekla je ministrica Nina Obuljen Koržinek, a nevjericu zbog ove inicijative već je izrazio dio hrvatske akademske i umjetničke zajednice.

Zbog čega su Meštrovićevi “Indijanci” toliko važni, objašnjava nam pak doktorica znanosti Anita Ruso, kustosica na velikoj izložbi Večernjeg lista “Hrvatska svijetu” koja je trenutačno otvorena u Meštrovićevu paviljonu. Riječ je o projektu koji priča priču o hrvatskim velikanima koji su mijenjali svijet, a na tom se popisu nalazi i sam Ivan Meštrović, kao “jedna je od istaknutijih osobnosti svjetske umjetnosti prve polovice 20. stoljeća”.

– Od oko 3000 djela koja je iza sebe ostavio Ivan Meštrović, spomenik Indijancima postavljen u Chicagu najpoznatije je njegovo inozemno djelo – ističe Ruso te objašnjava kako je Zaklada Benjamina Fergusona 1926. od Meštrovića naručila dvije skulpture koje su sredinom listopada 1928. postavljene u samo središte Chicaga.

– Tim je spomenikom na ulazu u Grant Park Meštrović ponudio američkom društvu svoje viđenje „lule mira“. Dva konjanika, kopljanik i strijelac, naime, nemaju oružja i po tome su specifični – kaže Ruso. Svojim je skulpturama Meštrović htio očuvati uspomenu na indijanska plemena iz Illinoisa, a posebno su cijenjene zbog realnog prikaza anatomije ljudskog tijela. Visoke su oko pet metara, a s podestom sežu gotovo 11 metara uvis.

– Zanimljivo je istaknuti da je na Meštrovićevo inzistiranje spomenik izliven u Zagrebu. Meštrović je postao rektor Akademije likovnih umjetnosti 1922. i snažno je utjecao na rad Ljevaonice umjetnina ALU koja je u njegovo vrijeme počela odlijevati monumentalne spomenike – prepričava Anita Ruso te ističe kako se na izložbi “Hrvatska svijetu” mogu vidjeti skice u bronci za “Kopljanika” i “Strijelca”, koje se inače čuvaju u Gliptoteci HAZU. Osim toga, na izložbi je prikazan i dokumentarni film “Modeliranje, lijevanje i cizeliranje Meštrovićevih Indijanaca, 1927. – 1928.” nastao u foto-filmskom studiju Škole narodnog zdravlja svestranog Andrije Štampara koji je bio Meštrovićev prijatelj i obiteljski liječnik.