Zajednički projekt

Moderna hrvatska kultura - vrijeme preporoda i moderne

Moderna hrvatska kultura - vrijeme preporoda i moderne
29.06.2010.
u 18:35
Maestralni istraživački projekt o kulturi, znanosti i umjetnosti s naslovom Hrvatska i Europa rezultirao je četvrtom knjigom “Moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne”.
Pogledaj originalni članak

Maestralni istraživački projekt o kulturi, znanosti i umjetnosti s naslovom Hrvatska i Europa rezultirao je četvrtom knjigom “Moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne” predstavljenom jučer u Preporodnoj dvorani u Zagrebu, u Opatičkoj ulici 18. Interdisciplinarnim znanstvenim pristupom hrvatski su akademici i znanstvenici u opširnim autorskim tekstovima pokazali uronulost hrvatske kulture u europske tokove tijekom trinaest stoljeća. O knjizi su govorili akademici Milan Moguš, predsjednik HAZU, urednik Dubravko Jelčić, Mislav Ježić, Josip Bratulić i predsjednik uprave Školske knjige Ante Žužul.  

– Tu su obrađena važna poglavlja naše kulture. Ovo je knjiga identiteta, takve ima malo naroda u svijetu – naglasio je Ante Žužul, predsjednik uprave Školske knjige, koja kapitalnu ediciju Hrvatska i Europa radi punih 12 godina u suradnji s HAZU i brojnim akademicima kao autorima. Kako bi se zaokružilo cijelo izdanje, u planu je i peta knjiga, a tematski bit će vezana uz kulturu naše suvremenosti..

Žužul ističe kako su ova izdanja dragocjena za hrvatski narod. Rijetki su narodi u svijetu koji su sabrali ovako sadržajnu, tematski raznoliku baštinu. 

- Kad smo krenuli u ediciju Hrvatska i Europa - cilj i naša misija bio je da Hrvatska izađe iz anonimne pozicije i da se sagleda koliki je naš doprinos europskoj kulturi. Željeli smo pokazati koliko je Hrvatska baštinila od te europske kulture, a s druge strane koliko smo sudjelovali kreiranju europskih vrijednosti. Konačno, ispod svakog kamena je hrvatski spomenik ili grob. Hrvati su branili Beč, branili kršćanstvo, sudjelovali i kreirali tu zajedničku baštinu. Događalo se da u nekim trenucima naše prošlosti nisu za nas niti znali, jer su bile mračne godine. Trebalo je stoga pokazati identitet, što je sve postalo moguće s našom samostalnošću i slobodom - naglasio je  Žužul.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.