Idilično djetinjstvo na splavu uz Pipi, prizori neke davne seoske prošlosti kada su vojnici tumarali selima u kojima su se još uvijek uzgajale krave, žene u nošnjama, kokoši, mitska bića iz narodnih predaja....u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar svakako do ovog vikenda posjetite odličnu izložbu mladog Varaždinca Mihaela Bađuna. Okvir izložbe naslovljene "Folk" zapravo predstavljaju priče iz blagovaonice njegovih bake i djeda, u kojoj je kao osnovnoškolac nerijetko boravio.
– Uz ukusan ručak i dobro društvo, tamo sam ujedno imao priliku slušati razne zgode iz prošlosti koje su mi baka i djed rado pripovijedali. Iako su se s godinama moji posjeti prorijedili, živopisne slike na temelju onoga što sam slušao ostale su u mojoj glavi. Odlučio sam sakupiti nekoliko autohtonih priča te ih zapisati u formi dramskog teksta. Napisani scenarij na kraju je sadržavao šest karakterističnih priča koje su poslužile kao baza za kreiranje novog ciklusa slika. Svaku od priča predstavio sam kroz slikarski diptih, potencirajući narativnu kvalitetu zamišljenog koncepta. "Folk" progovara o povijesti sjeverozapadnog kraja Hrvatske kroz prizmu lokalne mitologije i folklora. Riječ je o osobnom projektu koji se temelji na usmenoj predaji te donosi začudne elemente poput coprnica, patuljaka i aveti, karakterističnih beštija iz narodne predaje. Ispod površine, "Folk" problematizira generacijski jaz, bavi se neizbježnom prolaznošću te fenomenom zeitgeista, pokazujući kako iskustvo, vrijeme i okolina te osobni narativ formuliraju pojedinca. Zaključno, izloženi slikarski radovi nastoje posvjedočiti kako neke priče s razlogom zauvijek ostaju urezane u pamćenje – kazao je Mihael Bađun.
Ovdje izlaže novi narativno orijentirani ciklus koji je zapravo nastavak njegova rada "Bakina priča", a on je nagrađen i otkupljen lani na izložbi Erste fragmenti 19. Osim toga vidjeli smo ga i na Bijenalu slikarstva u HDLU na kojem je Mihael sa svojih 26 godina bio najmlađi sudionik među slikarima.
Na ALU u Zagrebu diplomirao je relativno nedavno, 2021. godine, a prvi njegovi crteži nastali su u ranoj mladosti i uglavnom su sadržavali prikaze životinja zbog njegova izraženog interesa za prirodu. Kao njegovi prvi uzori javljaju se autori stripova poput Ive Milazza, Huga Pratta ili Magnusa, koji su crtali epizode njegovih omiljenih stripovskih junaka čije je avanture "gutao" kao klinac. Danas pak izdvaja uzore poput Justina Mortimera, Phila Halea, Colleen Barry i Ruprechta Von Kaufmanna, a stvaralaštvo tih autora cijeni zbog likovnih kvaliteta poput narativnosti, tehničke vještine, taktilnosti i kolorita koje nalazimo u njihovu radu. Na redovito, dosadno, ali i važno pitanje: "Očekujete li da ćete u Hrvatskoj moći živjeti od umjetnosti", odgovara: – Idealno bi bilo živjeti i slikati u Hrvatskoj, a izlagati po svijetu. Jedno od likovnih područja kojim se bavim je i strip, a njime bih se volio probiti na francusko tržište.