Nakon 31 godine: Na Berberovoj izložbi i bivši predsjednici

Brojni uzvanici sinoć su napunili Klovićeve dvore na otvorenju monografske izložbe slikara Mersada Berbera (1940.-2010.) koju je priredila kustosica Jasmina Bavoljak. Ništa čudno, budući da Berber u gradu u kojem je živio od 1992. do smrti veliku izložbu nije imao čak trideset i jednu godinu. Berberovi radovi privukli su dva bivša hrvatska predsjednika i to Stjepana Mesića koji je baš jučer u Sarajevu primio titulu počasnog građanina tog grada i Ivu Josipovića, zamjenika gradonačelnika Sarajeva i opernog pjevača Ivicu Šarića, bivšu ministricu Martinu Dalić, nekdašnjeg jugoslavenskog šefa diplomacije Budimira Lončara, slikara Munira Vejzovića, pjevačice Josipu Lisac i Hanku Paldum, nogomentnog trenera Miroslava Ćiru Blaževića...

Pozdravljajući prisutne, ravnatelj Klovićevih dvora Antonio Picukarić rekao je da Berberova izložba nastavlja umjetnički niz u kojem su već izlagana djela Nives Kavurić Kurtović, Dimitrija Popovića, Zlatka Price, Vaska Lipovca i Nikole Reisera. Posebno je zahvalio obitelji Berber bez čije pomoći ne bi bilo ovakove izložbe, spomenuvši da se Berberova djela nalaze i u postavima galerija kao što je to galerija Tate u Londonu.

Autorica i kustosica izložbe Jasmina Bavoljak u serioznom je, ali jezgrovitom govoru dala umjetnički portret Mersada Berbera spomenuvši da se školovao u Ljubljani gdje je vrlo rano počašćen Prešernovom nagradom. Istaknula je da je Berber primarno grafičar, ali i dijete granice između Istoka i Zapada. "Kao čovjek s Istoka, prvo je morao ovladati idiomima Zapada", rekla je J. Bavoljak rekavši da kada Berber citira, ujedno i stvara, te da je danas u vremenu obnavljanja tradicionalizma, više neko aktualan.

Uzvanike je u ime premijera Andreja Plenkovića pozdravila i pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo, dok je izložbu otvorio gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Izložba u Klovićevim dvorima svakako je dobrodošla jer otkriva manje poznatog Berbera te omogućava više nego solidan uvid u umjetnikov neizmjerni talent i maestralni crtački zanat. Kod Berbera se uvijek pretjerivalo bilo u afektiranoj glorifikaciji, bilo u potcenjivanju punom predrasuda. A sada je došlo vrijeme za sintezu i uživanju u njegovim radovima i to naročito iz onih ranijih faza koje su imale upravo proročku snagu.