Nakon skoro više od tri godine pripreme u zagrebačkom MSU otvorena je izložba hrvatske hiperrealistice Jadranke Fatur "Potraga za stvarnošću". Više od četiri desetljeća najvažnija je i najdosljednija predstavnica hiperrealističkog pristupa u nas. Prigrlila je taj novi međunarodni slikarski smjer u nastanku upravo u doba svoga umjetničkog sazrijevanja (70-ih), a usto je potvrdu izbora dobila na studijskim boravcima u Parizu i Americi.
Fatur je autorica i jedne od kontroverznijih slika u našoj nedavnoj prošlosti, Proglašenje Ustava 22. prosinca 1990. Te 1998. godine, kada je slika nastala, izazvala je mnogobrojne i žustre polemike u javnosti, a dio struke ju je čak i otpisao kao "režimsku" umjetnost, nastalu "po narudžbi", zaboravljajući pritom je da je veći dio naslijeđa zapadnoeuropske umjetnosti nastao upravo zahvaljujući narudžbama moćnih, bogatih, vladajućih.
No, slikarica se nije dala pokolebati i čvrsto je stala iza sebe i svog umjetničkog izričaja. Iz današnje perspektive, kako kaže Lada Čale Feldman u tekstu u katalogu: "… slučaj kobne slike gotovo počinje graničiti s diverzijom naslijeđene raspodjele (slikarske) moći, što muško-ženske, što one između naručitelja i poslušnog izvođača…No, jedno je sigurno, slika predstavlja jedan od najvidljivijih i najprjepornijih ženskih doprinosa hrvatskoj umjetnosti slikarstva s kraja 20. stoljeća pa je se upravo u tome svojstvu ni feministička ortodoksija ne bi smjela odricati".
Bila je to i ostala jedina narudžba Jadranke Fatur, jer kako piše Tonko Maroević, u kontekstu promišljanja valja li hiperrealizmu odati priznanje ili ne: "Dovraga i problem stilskog svrstavanja ili etiketiranja nekim aktualnijim terminom: slikarica Jadranka Fatur svojim sredstvima očigledno vodi intimni dnevnik, svojim radovima izgrađuje koherentan opus".
Izložba se sastoji od tri cjeline: najveća je posvećena retrospektivnom pregledu opusa slikarice Fatur sa šezdesetak ulja velikih formata i mnoštvom crteža, akvarela, pastela, kao i fotografija i dokumentacije; drugu cjelinu čine radovi dvanaest mlađih domaćih autora koji su se u nekom trenutku svoga umjetničkog razvoja odlučili za hiperrealizam; a treći dio su ulja najvrsnijih američkih fotorealista, posuđena iz zbirke Ludwig bečkog Muzeja moderne umjetnosti.
Izložba ostaje otvorena do 9. prosinca.
Svakako ću pogledati što su to još kustosi odabrali. Možda ovaj puta i bude nešto za pogledati. Nadamo se da će uvažena umjetnica već za života zaraditi dovoljno novca od prodaje slika, da može sanirati svoj vlažni i zapušteni atelje-dvorac. Valjda će joj u tome pomoći i "KREATIVNA INDUSTRIJA" i prijatelj njenog pokojnog supruga, takozvani Maucetungovac.