Svojevrsna likovna poslastica koju priprema zagrebački MSU velika je izložba naše najpoznatije slikarice hiperrealizma Jadranke Fatur.
Na sceni je više od 40 godina, a autorica je između ostalog i čuvene slike “Božićni ustav” koja visi u Saboru, naručio ju je Tuđman, a po dimenzijama (240x460 cm) jedna je od najvećih figuralnih slika naslikanih u Hrvatskoj. Na izložbi “Potraga za stvarnošću – Jadranka Fatur i hiperrealno” koja se otvara 11. listopada, bit će predstavljen cjeloviti opus umjetnice, bez spomenutog djela, stavljen u odnos spram nekih od najcjenjenijih umjetnika američkog hiperrealizma poput Roberta Bechtlea, Malcolma Morleya, Roberta Cottinghama, Richarda McLeana i Dona Eddyja posuđenih iz bečkog muzeja MUMOK.
Hiperrealizam, poznatiji kao umjetnost doslovnoga realističnog prikazivanja po uzoru na fotografsko prikazivanje, formirao se tijekom 60-ih i 70-ih godina. Od samih početaka djelovanja, Fatur se unutar njega izdvojila pronicavim i kritičkim pogledom izrazite suptilnosti. Iznimno je njezino poznavanje slikarskih tehnika, pri čemu do izražaja dolazi vještina koja ju je i odredila. Njezin opus, na granici fotografije i slikarstva, ovom izložbom dobit će i kritički osvrt i evaluaciju minulog rada na hrvatskoj muzejskoj sceni.
Fatur diplomirala je na ALU u klasi M. Stančića 1974. i bila suradnica Majstorske radionice K. Hegedušića. Nedavno je medijima zgodno ispričala kako je za dobrog hiperrealista važno da zna naslikati nešto što će sličiti na nešto uz uvjet da je to oponašanje dogovor između vas i publike, ali i otkrila kako se odlučila baš za taj pravac.
– To je nešto što sam imala i otprije. U ranim radovima, pod utjecajem moderne, impresionista i nekih realista, osjećala sam bliskost prema stvarnom svijetu. Umjetnost ima dva izvora, polazi od stvarnosti, ali i od prethodnika. Možda amateri misle da rade izravno “po prirodi”, ali visoka umjetnost uvijek se referira na tradiciju u umjetnosti samoj – kazala je Fatur.
Koncept projekta obuhvaća i njezin savjetodavni angažman kao stručne suradnice u odabiru umjetnika mlađe i srednje generacije koji su se odredili prema hiperrealizmu koji posljednjih godina doživljava preporod, a oni su: Mario Brakuza, Sebastijan Dračić, Martina Grlić, Janko Ivčić, Ivona Jurić, Goran Novaković, Pavle Pavlović, Patricija Purgar, Stjepan Šandrk, Zlatan Vehabović i Ivana Vulić. Svi oni bit će predstavljeni i u katalogu, uz tekstove Jadranke Fatur i Ane Škegro, a autorica samog koncepta i kustosica izložbe je Martina Munivrana. Izložba će biti otvorena do 9. prosinca 2018. godine.
