Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek jučer je sa suradnicima predstavila četiri nacrta zakona koji bi danas trebali biti potvrđeni u Saboru. Najviše pozornosti javnosti izazvat će prijedlog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima s obzirom na brojne medijske napise, pa čak i međudržavne prijepore vezane uz arhivsku građu iz perioda bivše države, kao i pitanje građe iz vremena Domovinskog rata. U tom smislu izuzetno su zanimljive zakonske promjene kojima se ukida rok od 30 godina nedostupnosti i javno gradivo postaje javno dostupno trenutkom nastanka.
To znači da je gradivo nastalo od 1990. godine naovamo sada znatno dostupnije širokoj javnosti nego što je to do sada bio slučaj. U Ministarstvu ističu da je bolje uređeno i pitanje arhivske građe iz doba Jugoslavije, koje će biti dostupno bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka. A takvima se ne smatraju podaci o obavljanju službenih dužnosti i poslova, utjecaju i ulozi osoba koje su obnašale javne dužnosti, kao i “pripadnicima i suradnicima službi sigurnosti nedemokratskog režima iz razdoblja 1945.-1990”, što bi trebalo uključivati i famozne popise suradnika Udbe.
Lakše pretraživanje
Iako manje politički atraktivne, ključne su i promjene kojima se uređuje preobrazba iz klasičnog u digitalni arhiv, što bi trebalo omogućiti da kompletna usluga arhiva u budućnosti bude još lakša za pretraživanje i istraživanje, uz bolju razmjenu informacija među različitim bazama i registrima.
– To je korak koji je većina europskih država već poduzela, a znatno će rasteretiti javni sustav, ali i stvaratelje, odnosno gospodarski sektor. Radimo i veliku reformu načina registriranja kulturnih dobara koja se nalaze u muzejima tako da će inventarne muzejske knjige postati sastavnim dijelom registra hrvatskih kulturnih dobara – objasnila je ministrica najavljujući i novi Zakon o muzejima kojim se, između ostaloga, proširuju ovlasti i jača centralna uloga Muzejskog dokumentacijskog centra, ali i olakšava osnivanje muzeja i upravljanje malim zbirkama kakve se obično nalaze u manjim sredinama diljem zemlje. Predviđena je i mogućnost da vjerske manjine osnivaju vlastite muzeje.
– I u sustavu arhiva i u sustavu muzeja uvodimo izmjene u načinu upravljanja te podižemo kriterije za izbor članova upravnih vijeća. Nije dobra praksa koja se događa na lokalnim razinama, da se u muzejska tijela upravljanja imenuju osobe koje nemaju veze s tim sustavom i sustavom kulture. Kriterije za izbor osoba u upravljačkim tijelima unaprijedit ćemo i kroz sve druge zakone koje donosimo, a, naravno, onda je pitanje opće društvene klime, pa i političke kulture da se u skladu s tim intencijama i naprave imenovanja – ocijenila je ministrica izražavajući jasan stav protiv tzv. političkih uhljeba. Postroženi su i kriteriji u Zakonu o AV djelatnostima, koji između ostaloga jasnije definira mogući sukob interesa u HAVC-u.
– U sektoru kulture uvijek smo na skliskom terenu kada govorimo o sukobu interesa, mala smo zemlja i gotovo je nemoguće naći stručnjaka koji nikad nije profesionalno surađivao ni s kim. Međutim, jasno smo definirali ovlasti svih tijela HAVC-a i vrlo precizno definirali način odlučivanja o financiranju budućih projekata – rekla je ministrica.
Veći poticaji za strance
Državni tajnik Krešimir Partl objasnio nam je kako će svi povjerenici u HAVC-u imati zamjenike koji će “uskakati” kada bude postojala mogućnost sukoba interesa pri odlučivanju o podršci pojedinim projektima. Što se pak stranog filmskog novca u RH tiče, poticaji su podignuti su na čak 30 posto za strance koji su spremni snimati u siromašnijim područjima RH i tako doprinijeti razvoju lokalne ekonomije.