Željko Kovačić stvarao je slojevitu arhitekturu, prepunu dorađenih i promišljenih detalja, koje njegovu arhitekturu čine i punom osobnih životnih priča, te tako ostaju vrijedan i trajan trag njegovih spoznaja i djela, istaknuli su iz DAZ-a.
Kovačić je bio poznat po muzejskim zahvatima, osobito u Muzeju krapinskih neandertalaca u Hušnjakovu kod Krapine, po kojima je postavio mjerilo uspješnosti arhitektonske interpretacije i organizacije nekoga muzejskog postava.
U rodnom Sisku bio je i autor izložbe “Bitka kod Siska” u utvrdi Stari grad 1993. i stalnog postava Gradskog muzeja Sisak 1998.
Kovačić je rođen u Sisku 10. rujna 1951. Završio je Arhitektonski fakultet u Zagrebu 1976. Isprva se bavio projektiranjem i adaptacijama obiteljskih kuća i uređenjem interijera, a potkraj 1980-ih posvetio se postavljanju izložaba (Zlatna bula, 1992; Vučedolski Orion, 2000) i stalnih muzejskih postava (Muzej grada Zagreba, 1997–2000; Zavičajni muzej Ozalj, 1999–2001). Bavio se grafičkim i industrijskim oblikovanjem.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze sućuti u povodu smrti Željka Kovačića, jednog od najboljih arhitekata, projektanata muzeja i izložbenih postava.
"Kovačić je u hrvatsku muzeološku praksu uveo inovativne i kreativne forme prezentacije, a svaki izložak tretirao je kao “roman bez kraja, okvir bez granica, otvoren za asocijacije i nadogradnje”, istaknula je ministrica.
Posljednji ispraćaj Željka Kovačića bit na zagrebačkom Krematoriju u utorak, 17. kolovoza, u 14,40 sati.