Još je davne 1912. njemački pisac Waldemar Bonsels ispisao stranice romana o avanturama pčelice Maje i ne sluteći kakvu će popularnost doseći. Oni koji su odrastali potkraj prošlog stoljeća činili su to uz animiranu seriju o njoj, oni nešto mlađi doživjeli su dvije inačice animiranog filma o toj junakinji, od kojih je prvi bio 2014., a sada stiže i treći.
Kao da je tempiran za dobar početak godine, pun radosti, nade i poučnih priča o solidarnosti i dobroti, kakve nam u biti svima jedine i trebaju, novi film "Pčelica Maja 3: Zlatno jaje", u distribuciji Blitza u hrvatskim kinima počinje se emitirati 6. siječnja. Prethodnici su emitirani u više od 170 zemalja, plan je to i s ovim nastavkom. I ovaj put u pitanju je prava obiteljska avantura, Maja je opet živahna i znatiželjna pčela koja baš i ne voli pravila, a nova avantura klasični je film ceste u kojem ona i njezin najbolji prijatelj Pavo napuštaju livadu makova, što je pčelinja kraljica strogo zabranila. Maja, kako to kod nje uvijek biva, kreće obaviti važan zadatak - isporuku nađenog zlatnog jajeta jer jednostavno ne može odoljeti pomoći još jednoj bubi u nevolji.
Iz jajeta će se izleći mala princeza, a Maja i Pavo hvataju se ukoštac i s lovcima na ucjene kako bi je vratili u njezinu planinsku koloniju buba. Film je sinkroniziran na hrvatski jezik.
Što se Majine povijesti tiče, kada ju je prije 110 godina na dvjestotinjak stranica Bonsels napisao i stvorio, bila je najčitanije djelo za Prvog svjetskog rata. Čitali su je čak i vojnici u rovovima. Prvo hrvatsko izdanje prevedeno je 1921. u Zagrebu, pod naslovom "Pčelica Maja i njeni doživljaji". Živjela je od tada i u stripu, no najpopularnija bila je televizijska animirana serija "Avanture pčelice Maje" izvorno prikazana 1975. u Japanu, a kasnije u cijelom svijetu i kod nas. Inače, još uvijek se izvodi i dječja opera "Pčelica Maja" hrvatskog skladatelja Brune Bjelinskog nastala 1957., a djelo se smatra jednim od najzanimljivijih takve vrste u svjetskoj opernoj literaturi.