DODJELA NAGRADA

Velika nagrada 58. zagrebačkog salona Dinku Peračiću i Mirandi Veljačić

Foto: Anto Magzan
Velika nagrada 58. zagrebačkog salona Dinku Peračiću i Mirandi Veljačić
31.01.2024.
u 13:27
U organizaciji ULUPUH-a te prema kustoskoj koncepciji Branke Benčić, 58. izdanje Salona održalo se od 20. do 30. siječnja pod nazivom "Ne radi sam" te je okupilo preko 50 umjetnika i autorskih timova dok se program odvio na tri lokacije – Lauba, Galerija ULUPUH i Galerija Permanenta
Pogledaj originalni članak

U utorak, 30. siječnja s početkom u 18 sati dodijeljene su nagrade 58. zagrebačkog salona u prostoru središnje izložbe u Laubi. Velika nagrada 58. zagrebačkog salona otišla je u ruke Dinku Peračiću i Mirandi Veljačić za "Usijano more"

- Postav izložbe "Usijano more" razvijao se se oko formativnog elementa prikazivanja video radova u galerijskom kontekstu – zrake iz projektora, koja se u ovom radu oprostoruje i emancipira kao specifična i posve jedinstvena prostorna gesta. Prepoznavajući uobičajene probleme s postavljanjem velikog broja projekcija u jedinstven prostor izložbe arhitekti su odgovorili savladavajući istovremeno tehničke zahtjeve video radova istovremeno savladavanjem prostora stvarajući posve nove teksture, atmosfere i oblike. Upravo platneni konusi koji reproduciraju zraku iz projektora, ili ono što je Anthony McCall u svojem antlogijskom radu para filma nazvao Light describing a Cone, Dinko i Miranda u suradnji s Drugim morem, kustosicom i umjetnicima kao da su ostvarili još jedan rad na izložbi, ali ne onaj koji se nameće, već kao što i treba na izložbi kao mjestu zajedničke imaginacije – služi kao podrška radovima drugih umjetnika - stoji u obrazloženju.

Tri jednakovrijedne nagrade 58. zagrebačkog salona dobili su autori projekata Biblioteka 0 Općenito vol. 1 (Ana Labudović, Ana Hušman, Ivana Meštrov, Dubravka Sekulić, Marko Tadić, Nikola Bojić) Novi svijet rada (Ben Cain) i But I Am Alive (Matija Ferlin & Mauricio Ferlin). 

Biblioteka 0 Općenito

Mala samoinicirana biblioteka i projekt nezavisnog do it yourself izdavaštva zamišljena je kao resurs je dijeljenja znanja i inicijativa usmjerena k prijevodu i široj distribuciji teorijskih misli o društvu, umjetnosti i kulturi, koje se kritički pozicioniraju naspram diktata neoliberalne svakodnevnice. Ne predstavlja samo seriju publikacija koja donosi prijevode teorijskih eseja već okuplja niz ruku suradnica i suradnika i doprinose različitih praksi, intervencija i gesti zajedničkog rada i mišljenja – od grafičkog dizajna, rizo printa, ilustracije i prijevoda, uređivanja. 

Novi svijet rada

Novi svijet rada - tijelo i stopala Bena Caina dva su povezana rada kojima se umjetnik referira na tipologije, rekvizite i modele suvremenog rada. Radovi kombiniraju utilitarnu svakodnevnu radnu odjeću i obuću koju umjetnik razvija u suradnji s obrtima i malim proizvodnim pogonima (npr. tvornica Tekop u Puli), a rezultat je međusobne suradnje i razmjene između umjetnika i radnika u mjestima proizvodnje, njihovog znanja, produkcije i prakse u stvaranju predmeta u međuodnosu suvremene i primjenjene umjetnosti koji međusobnim taktikama iz oba smjera stvaraju mjesta kritičke interpretacije i umjetničke imaginacije upravo svijeta rada. 

Matija Ferlin & Mauricio Ferlin

Transponirajući prostor izvedbe u izložbeni kontekst, braća Mauro i Matija Ferlin, dizajner i koreograf i plesač/izvođač sažimaju elemente dramske i postdramske izvedbe i izložbeni dispozitiv instalacije kao konstrukcije koja okuplja različite elemente – rekvizite, scenografije, dokumentaciju, zvuk i video u specifičan prostor iskustva, stvarajući „ogoljelu scenografsku praksu“ iz koje progovaraju višeslojnost reprezentacije, repozitorij artefakata izvedbe, mitologije, individualnog i kolektivnog.

Nagradu za mladog autora do 35 godina 58. zagrebačkog salona/povelja i novčana nagrada dobili su Mirna Udovčić i Tin Dožić za rad Šumska koliba.

"Šumska koliba rad arhitektice Mirne Udovčić i umjetnika Tina Dožića dio je umjetničkog istraživanja bijega od civlilizacije. Istovremeno prisvajajući Thoreaouvsku romantičarsku viziju osamljenog boravka u prirodi ali i kontradikcije i neuspjehe njezine realizacije ovaj rad kao da podjednako računa na mogućnosti kontekstualizacije u prirodnom ambijentu i dekontekstualizaciju galerijske prezentacije. Ne samo što nastaje u okviru zajedničkog rada, Šumska koliba zamišljena je kao mjesto okupljanja, u prirodi ili galeriji. Autori pripadaju neformalnom umjetničkom kolektivu m28".

Posebne povelje 58.  zagrebačkog salona dodijeljene su Marinu Krstačiću-Furiću & Ani Tom, Martini Franić i Mirandi Herceg te Mirandi Herceg i Kseniji Jurinec.

Marino Krstačić-Furić & Ana Tomić: Fiume Fantastika Timeline 

Fiume fantastica timeline fragment je istoimene izložbe realizirane 2020 godine u Rijeci. Radilo se o izložbi velikog formata o povijesti grada Rijeke strukturiranoj u niz poglavlja. Dizajneri Ana Tomić i Marino Krstačić Furić preuzimaju motiv zastave koji preoblikuju i prevode u specifičan i fragmentaran vizualni jezik kako bi ukazali na odnose moći i geopolitičke promjene koje se u određenom vremenskom okviru prelamaju na teritoriju jednog grada – Grada Rijeke. Lice i naličje, vizualna interpretacija i informativni tekstualni i dokumentarni materijal iz osnovnog su linearnog dispozitiva u novom prostornom kontekstu transponirani u monumentalnu prostornu gestu, u kojoj u razmrvljenoj transformaciji fragmenata, prepoznajemo simbole država kao refleks promjena društvenih i političkih odnosa.

Martina Franić i Miranda Herceg: Transponiranje

Keramičarka Martina Franić i dizajnerica Miranda Herceg već nekoliko godina surađuju u okviru studija Pepel, a povezuje ih zajednička estetika i promišljanje elementarnih odnosa koje se očituje u odnosu prema materijalu, keramici, dizajnu, prostoru, obliku prevođenja primjerice gline u dizajn, oblika i materijala u vizualni jezik ili tipografiju.

Miranda Herceg i Ksenija Jurinec: Otvoriti i zatvoriti vrata 

Projekt „Otvoriti ili zatvoriti vrata“ vrijedan je doprinos senzibiliziranju javnosti o arhitektonskoj i urbanističkoj baštini zagrebačkog Donjeg grada. Autorice su ga započele 2022. izložbenim formatom u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva kao fotografsko istraživanje na primjeru dvjestotinjak donjogradskih zgrada, njihovih ulaza i haustora. Nakon ovakvog mapiranja pokrenule su on-line anketu za vlasnike, stanare i širu javnost o doživljaju arhitekture, ali i o znanju o tim arhitektonskim zdanjima. Na ovom Salonu izložile su nastavak tog multidisciplinarnog projekta s podnaslovom „Haustori zelenog vala“ istražujući moguća praktična rješenja za sve kompleksnije probleme neodržavanih zgrada, ulaznih vrata i haustora s fokusom na vandalske grafite po fasadama.

U organizaciji ULUPUH-a te prema kustoskoj koncepciji Branke Benčić, 58. izdanje Salona održalo se od 20. do 30. siječnja pod nazivom "Ne radi sam" te je okupilo preko 50 umjetnika i autorskih timova dok se program odvio na tri lokacije – Lauba, Galerija ULUPUH i Galerija Permanenta.

58. izdanje Zagrebačkog salona organizirala je Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti – ULUPUH, a na sudjelovanje je bilo prijavljeno preko 200 radova. Prema koncepciji Branke Benčić na Zagrebačkom salonu vidjeli su se prikazi udruženja umjetnika u „formalne i neformalne, trajne ili povremene / privremene grupe ili kolektive koje djeluju kao mikrosocijalne neinstitucionalne zajednice.“

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.