Epidemiološka (opservacijska) istraživanja pokazuju vezu pretilosti, kvalitete prehrane i rizika za razvoj kroničnih oboljenja te konzumacije, odnosno preskakanja doručka. Dobro pretpostavljate, preskakanje doručka, a ne njegova konzumacija, povezano je sa svime od navedenog.
Činjenica da postoji veza, ne znači, međutim, da jedno uzrokuje drugo. Kad poraste prodaja sladoleda, poveća se i broj ljudi s opeklinama od sunca. Znači li to da sladoled uzrokuje opekline?
Postoje ljudi kojima pomisao na hranu ujutro ne izaziva neko veselje. Ako ste među njima, ali smatrate da biste trebali jesti doručak jer ste bombardirani klišejem doručka kao najvažnijeg obroka u danu, takva će vam poruka izazvati stres, budući da ne radite nešto što biste trebali, odnosno radite ono što ne biste trebali.
Osim stresa, potencijalna bi posljedica mogla biti i nezdravija prehrana, budući da biste se zbog neuspjeha u ostvarivanju prvog dnevnog prehrambenog zadatka mogli obeshrabriti te odustati od pokušaja postizanja zdrave prehrane. Osim toga, ako se odlučite za uvođenje doručka u svoju dnevnu rutinu, imajte na umu da ćete morati smanjiti energetski unos u ostatku dana.
U protivnome, stvorit ćete kalorijski višak koji će rezultirati nakupljanjem masnog tkiva. Nemojte me krivo shvatiti. Nikako nisam protivnik doručka. Dapače. Većini svojih klijenata preporučujem konzumirati ga. I sam ga gotovo bez iznimke jedem cijeli svoj život.
No jesam protivnik prehrambenih dogmi i neutemeljenih obveza, kao i ograničenja.
Ako se budite gladni, pojedite doručak.
Ako se ne budite gladni, odgodite doručak za sat-dva. Ako ni nakon tih sat-dva nemate potrebu za hranom, preskočite doručak. Ako pokušavate uštedjeti koju kaloriju, učiniti to u doručku moglo bi vam uspjeti.
Međutim, ako se osjećate bez energije i mlitavo, eksperimentirajte s uključivanjem doručka u svoju dnevnu rutinu. Napomena: ako spavate pet sati, razlog mlitavosti vjerojatno nije izostanak doručka.
Ako ste dijabetičar, ili imate problema s regulacijom šećera u krvi, trebali biste pravilno rasporediti vaše dnevne obroke, odnosno ne biste trebali preskakati doručak.
Doručak bih svakako preporučio i osobama koje se ozbiljnije bave sportom ili su kod izgradnje tijela u fazi redukcije masnog tkiva ('definicije') te nastoje zadržati mišićnu masu. Također, djeca su nešto osjetljivija na izostanak hrane kroz produljeni vremenski period, koji donosi preskakanje doručka, zbog čega mogu pratiti njihove kognitivne performanse, posebno u edukativnom okruženju.
Stoga ipak pokušajte usaditi naviku doručkovanja vašoj djeci. Doručak nije zdrav sam po sebi. Njegova kvaliteta ovisi o tome što u njemu konzumirate. Stoga, s obzirom na to da prehrani generalne populacije kronično nedostaje vlakana, na prvom bih mjestu preporučio obrok bogat njima, poput nekog oblika integralnih žitarica.
Pridružite im mlijeko ili jogurt budući da je manje vjerojatno da ćete mliječne proizvode u značajnijoj mjeri konzumirati uz ručak ili večeru. Radi raznolikosti i okusa, dodajte mu i druge sastojke po želji, pazeći pritom da ne pretjerate s količinom. Sladak ili slan, manje je bitno, ali raznolik neka bude svakako.
Doručak nije najvažniji obrok u danu. Nije ništa manje ili više važan od ručka ili večere. Nije obvezan i nema nikakvu mitsku moć. Ne bojte se preskočiti ga ako vam doista ne odgovara.
>>Pogledajte kako doručak može postati obred koji će progutati i gablec i ručak