Bavljenje tenisom ili plivanjem najviše smanjuje rizik smrtnosti, dok za nogomet nisu pronađeni takvi znanstveni dokazi. Zaključak je to megaistraživanja skupine znanstvenika među kojima je i dr. Pekka Oja, umirovljeni finski profesor impresivnog životopisa koji je savjetnik tamošnje vlade, EU, Europske komisije, ali i gostujući profesor čuvenog švedskog Karolinska Instituta.
Zar najvažnija sporedna stvar na svijetu doista nema nikakvu dobrobit na zdravlje?
Mjerili smo utjecaj pojedinih sportova na ukupnu smrtnost i nogomet ima jako dobre kratkoročne učinke, ali smanjenje smrtnosti nije dokazano. Možda su igrači nogometa na početku studije bili mladi pa nisu, da tako kažem, bili dovoljno stari da počnu umirati dok smo radili studiju.
Dokazano je da tenis i plivanje imaju najveći učinak na smanjenje smrtnosti?
Bilo je iznenađenje da su trčanje i nogomet pokazali beznačajno smanjenje smrtnosti, ali važno je što su ostali sportovi pokazali jasno smanjenje smrtnosti. No molim vas da ne zaključujete da je tenis najbolji, jer ne možemo reći da je jedan sport bolji od drugog, nego možemo poručiti da su sve to dobri sportovi jer ih može prakticirati puno ljudi. Rekreacijski nogomet i trčanje sigurno doprinose kardiovaskularnoj formi.
Službene preporuke koliko se kretati stalno se mijenjaju, što je pravi recept?
Prva preporuka došla je 1995. iz Amerike i glasila je da svatko treba najmanje pola sata fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta dnevno. Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je za odrasle 150 minuta tjedno aktivnosti jačeg intenziteta. Preporuke iz Finske uključuju i jačanje mišića o čemu dvojim jer, ako se zanimaš za javno zdravlje, onda se ne ide na funkcionalne mjere, nego na smanjenje smrtnosti. Držim da bi sljedeća preporuka trebala sasvim izbaciti vrijeme te poručiti ljudima da je fizička aktivnost korisna i dobra za zdravlje sve dok u njoj uživaju.
Istaknuli ste hodanje i vožnju biciklom kao velik potencijal jer mogu zamijeniti javni prijevoz?
Hodanje smanjuje rizik smrtnosti 11%, a vožnja biciklom 10%, pokazalo je istraživanje navika 2,6 milijuna ljudi. Hodanje, međutim, nema utjecaja na razinu kolesterola, trigliceride, debljinu struka, ali ima na tlak, težinu i indeks tjelesne mase. Prema onome što znamo i što još nije javno objavljeno, jest i to da je važna ukupna tjedna količina hodanja, a ne njezin intenzitet i učestalost.