Oznaka na ulazu “Hrvatska kuhinja” jamčit će da se unutra kuhaju uglavnom hrvatska jela, a namjernik će znati da može naručiti nešto fino, domaće, s verificirana popisa koji pri Ministarstvu turizma upravo sastavlja tim domaćih ugostitelja i kuhara. Popis s najmanje stotinjak, a možda i kojom stotinom izvornih hrvatskih jela, bit će tek dio Pravilnika o autentičnom hrvatskom kulinarstvu, što se ovih dana dovršava. On će omogućiti domaćim restoranima, koji to žele, da se profiliraju kao hrvatski, a gostima koji žele pojesti nešto domaće da se lakše snađu u obilju od više nego pet tisuća hrvatskih restorana. Cilj je da domaća gastronomija postane jedan od brendova hrvatskog turizma, a plan da sve zaživi već do prvih masovnijih turističkih dolazaka u idućoj godini. Restorani koji se odluče za ploču “Hrvatska kuhinja” morat će na jelovniku imati oko 70 posto domaćih jela, po vlastitu izboru s popisa iz Pravilnika.
Više od tisuću ideja
– Trenutačno na stolu imamo više od tisuću prijedloga za popis jela iz svih dijelova Hrvatske i sada sužavamo izbor. Vjerujem u uspjeh projekta. Sve više kolega uvrštava u svoju ponudu domaća jela, a sve više i gostiju to traži, pogotovu onih iz inozemstva. Mislim da interes mogu naći mnogi, i vrhunski i drugi restorani, to više što će im se omogućiti da mogu, ako ne žele obavezu da nude svih 70 posto hrvatskih jela, nego samo neka s popisa uz njih u jelovniku staviti oznaku nacionalno jelo – kaže Zlatko Puntijar, predsjednik Ceha ugostitelja, koji će svoj restoran brendirati kao hrvatski.
Zasad je sigurno da će se na popisu naći, recimo, štrukli, purica s mlincima, fiš-paprikaš, pašticada, brudet, fritule, rožata...
Domaća jela u promociji
– Naša je kulinarska baština vrlo bogata i sastavljanje popisa osjetljiv je posao – kaže Katarina Pentek, članica Upravnog odbora Hrvatskoga kuharskog saveza. – Želimo obuhvatiti kuhinju cijele Hrvatske i što više jela. Svi koji se bave gastronomijom ideju pozdravljaju. Ovo svojevrsno brendiranje restorana među ostalim je i način da se marginaliziraju ćevapi i druga stana jela.
Domaća i ne preskupa jela bila bi udarac i fast foodu.
Ploča na dvije ili tri godine
Popis izvornih hrvatskih jela, inače, neće biti zacementiran, a i sami zainteresirani ugostitelji moći će ga pod određenim uvjetima proširivati svojim prijedlozima. Oznaka “Hrvatska kuhinja” vrijedit će, kako se razmišlja, dvije ili tri godine.
Očekuje se da projekt počne živjeti u desecima hrvatskih restorana, a ambicija je da se s vremenom u tom svojevrsnu lancu nađu stotine ugostiteljskih objekata. Prepoznatljivost hrvatske kuhinje posebno će se isticati u turističkoj promociji.
– Želimo da izvorna hrvatska jela postanu brend. Hrvatska kuhinja bitna je odrednica našega promidžbenog zaokreta u kojem Hrvatsku predstavljamo kao zemlju visokoga životnog stila. Nakon promjena Zakona o ugostiteljstvu omogućeno mi je da uvodim novine kao što je ova nova kategorija za restorane, odnosno da se brendiraju kao hrvatski. Izrada pravilnika pri kraju je, a htjeli bismo da se ta nova vrijednost hrvatske ponude i turizma nađe ne samo u promociji nego i u agencijskoj ponudi – kaže ministar turizma Damir Bajs, koji je projekt najavio prije šest mjeseci.
Hoće li brendirani restorani, recimo, nuditi i većinski hrvatska vina za početak nije u planu, ali i o toj se ideji razmišlja.
Fiš-paprikaš \"pravo i izvorno hrvatsko\" jelo?