Nema hrane koja nije opasna ni nultog rizika, a statistika kaže da unosimo više hrane biljnog nego životinjskog podrijetla. Prema podacima žurnog sustava obavještavanja u EU (RASSF), lani je više zdravstveno neispravnih sastojaka pronađeno u hrani biljnog podrijetla nego u mesu! Odgovor je to koji nam je dao mr. sc. Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od kojeg smo nastojali doznati istinu o hrani u svjetlu posljednjeg "udara" na špek i kobasice nakon objave preporuke Međunarodnog instituta za rak, koji je crveno meso i mesne prerađevine označio rizičnim faktorom za obolijevanje od raka. Ali i (ponovno) postavio pitanje – što jesti?
Napad je bio usmjeren na meso i mesne proizvode, ali ne smijemo zaboraviti ni proizvode biljnog podrijetla i voće i povrće koji se konzumiraju. Sve ono što je štetno za zdravlje, a nađe se u biljkama, na ovaj ili onaj način dospijeva do čovjeka, direktnim unosom ili preko životinje.
Mitotoksini u mlijeku
Danas se smatra da su najveća opasnost što se tiče hrane biljnog podrijetla mikotoksini. Sjetimo se afere otprije dvije godine s aflatoksinom koji se preko hrane za životinje našao u mlijeku – podsjeća mr. sc. Marijan Katalenić. Također navodi i statistiku Rapid Alert sustava EU prema kojoj najviše zdravstveno neispravne hrane čini – voće i povrće. Slijede riba i potom orašasti plodovi i sjemenke – to su prve tri skupine hrane koja je najčešće – neispravna. Ali i prve tri skupine hrane za koje slušamo preporuke da ih što više jedemo. I točno je sve to jer, kako kaže mr. Katalenić, nema hrane koje bi se zdrav čovjek morao odricati. Sva je hrana rizična, ponavlja, ali i organizmu potrebna pa je stoga ključ – prilagoditi omjer i količinu svojoj dobi i načinu života. Uz spomenute mikotoksine, prema europskoj statistici, na prvom mjestu uzročnika zdravstveno neispravne hrane patogeni su mikroorganizmi, odnosno bakterije poput Salmonelle ili Escherichije coli, koje možemo naći kako u mesu tako i u hrani biljnog podrijetla.
– Kako se ovo može komentirati? Bez obzira na edukaciju i dobru proizvođačku praksu, očito u cijelom procesu proizvodnje hrane postoje slabe karike koje rezultiraju higijenskom nečistoćom. Negdje nisu dobro očišćene radne površine i pribor, negdje nije dobro provedena pasterizacija ili se naknadnim manipuliranjem hranom patogeni mikroorganizmi prenose s čovjeka na hranu,... – nabraja mr. Katalenić načine kako bakterije završe u hrani.
Na drugom su mjestu popisa glavnih uzročnika zdravstveno neispravne hrane pesticidi, koji su najčešće prisutni u voću. Naime, tu kontrolu HZJZ provodi prema godišnjem popisu koji dobije iz europskih institucija sa 225 pesticida, a prema iskustvu mr. Katalenića, pesticida se pronađe u oko 20 posto analizirane hrane. I tada je, uvjerava nas, njihova količina u dopuštenim razinama.
Pojeftinjenje proizvodnje
Teški metali četvrti su najčešći uzročnik, dok je peta, da tako kažemo, najveća opasnost – krivotvorena hrana. Klasičan primjer za to su hrenovke koje su se, opisuje, nekoć proizvodile od najboljih komada mesa. No, radi pojeftinjenja proizvoda mijenjao se sastav tako da danas na tržištu imamo hrenovke u kojima se, uz svinjetinu i govedinu, otkriva mr. Katalenić, nalaze i pileći proteini dobiveni od strojnog otkoštavanja pilećeg mesa. Jednostavnije rečeno, pileći ostaci. U crvenom mesu pak dopušten je niz aditiva pa tako i nitriti koji odmah dodavanjem stvaraju nitrozamine što je, pak, kaže naš sugovornik, poznati kancerogen.
– Istina je – nema hrane nultog rizika i svaka hrana nosi određenu opasnost. Je li to njezin sastav, količina štetnih tvari, povećana količina soli... sve to čini hranu rizikom koji se može smanjiti ako se hranite raznoliko u manjim obrocima. Morate kombinirati sve izvore hrane za koje je čovjek stvoren, i povrće i meso, i upravo ćete tako smanjiti rizik – poručuje mr. Katalenić.
Ćemu se uopće obazirati na "savjete" te famozne WHO? Who are they, anyway? Ako se mene pita radi se o čoporu koji sam pokušava opravdati svoje postojanje i plaće koje primaju.