Prije svega morate znati da vitamini najbolje reagiraju i djeluju u vašem tijelu ako su iz "životne" hrane. No ipak, ne apsorbiraju se esencijalni nutrijenti lako što znači da mnogi od nas ne dobivaju dovoljno vitamina ili minerala. Da ne spominjemo neuravnoteženu prehranu lišenu određenih vrsta namirnica koje su nam prijeko potrebne, piše Yahoo.Shine.
Odredite trebate li u svoju dijetu ili način prehrane uvrstiti neke od ovih vitamina ili dodataka...
1. Vitamin E. Antioksidans je koji štiti tijelo od napada slobodnih radikala, odnosno molekula koje igraju ključnu ulogu u razvoju raka ili srčanih bolesti. Vitamin E jača imunološki sustav. Andrea N. Giancoli s američke Akademije za dijetetiku kaže da većina ljudi dobiva dovoljno vitamina E iz hrane koju jedu, a dobri su izvori biljna ulja, orasi, sjemenke i lisnato zeleno povrće. Vitamin E također se dodaje namirnicama poput žitarica kao prirodni konzervans. Drugi razlog da se držite prirodnih izvora vitamina E je taj da dodaci mogu biti štetni za ljude koji uzimaju lijekove za zgrušavanje krvi i druge lijekove.
2. Vitamin C. Mnogo je polemika oko toga koliko vitamin C može ublažiti prehladu. No, prema National Institutes of Health, konzumiranje velike količine može skratiti prehladu za jedan dan. Stručnjaci preporučuju uzimanje četiri tablete od 1000 mg dnevno s puno tekućine. Sarah Brett sa sveučilišta u Idahu objašnjava da je vitamin C topiv u vodi tako da učinkovitije tjera viruse ako ga uzimate s puno tekućine. No treba ga početi uzimati na prve znakove simptoma.
3. Kalcij. Kosti se uvijek nadograđuju bilo otpuštanjem kalcija ili pohranjivanjem. Tijelo treba dovoljno minerala, no nemojte pretjerivati. Ipak, ako ste stariji od 40, trebali biste uzimati dopunske doze kalcija. Jedno europsko istraživanje na 24 tisuće ispitanika pokazalo je da dnevna doza od 2000 mg može povećati rizik od srčanog udara. Prije odluke o uzimanju dodataka provjerite raznu kalcija i koliko ga unosite hranom, kaže Giancoli. Preporučena dnevna doza je 1000 mg za žene mlađe od 50 i 1200 mg za one starije od 50 godina te žene u menopauzi. Jedete li tri obroka mliječnih proizvoda dnevno, vjerojatno unosite dovoljne količine.
4. Vitamin D. Ovaj važan vitamin pomaže vašem tijelu apsorbirati kalcij. Ako ne dobivate dovoljno vitamina D, ili ako ga vaše tijelo ne apsorbira dobro, povećava se rizik za razvoj osteoporoze. Koža proizvodi vitamin D kada je izložena suncu, ali krema za sunčanje može smanjiti njegovu proizvodnju za nevjerojatnih 95 posto. Vitamin D prisutan je u samo nekoliko namirnica poput mlijeka, jogurta i soka od naranče, kao i u masnijoj ribi poput lososa i tune. Zbog svih tih razloga u kombinaciji stručnjaci za osteoporozu preporučuju uzimanje dodatka D vitamina od 400 ij.
5. Omega-3 masne kiseline. Godinama su nas stručnjaci uvjeravali da, želimo li zaštititi svoje srce i mozak, moramo uzimati omega-3 masne kiseline. Razlog je jednostavan – malo namirnica sadrži ove vrlo bitne hranjive sastojke. Međutim, nedavne studije kod sudionika nisu pokazale kognitivne ili kardiovaskularne koristi nakon uzimanja tableta. Preporuka je da se riba jede barem dva puta tjedno. Losos, skuša, pastrva i sardine imaju najviše količine ovih esencijalnih ulja, ali također možete se odlučiti i za bijelu ribu, kaže Giancoli. Ako ste pak alergični na ribu ili njen miris, ubacite u prehranu više lana, soje, uljane repice i oraha.
6. Ehinacea. Poput vitamina C, Echinacea je učinkovita u sprečavanju prehlada. Nekoliko studija pokazalo je da uzimanje Echinacee kao čaja ili dodatka nije djelotvorno, međutim, drugi smatraju da može smanjiti vjerojatnost za razvoj prehlade od 45 do 58 posto. Problem je i u tome što se u istraživanjima koriste različite vrste Echinacee pripravljene različitim metodama, kaže Brett. Echinacea je najučinkovitija kada se uoče prvi simptomi bolesti i koristi se od 7 do 10 dana. Dnevna doza je dvije do četiri šalice čaja ili dvije tablete od 2000 mg.
7. Ginko biloba. Iako se smatra kao suplement koji poboljšava kognitivne sposobnosti, britanski znanstvenici u nedavnom istraživanju otkrili su da ginko nema nikakav utjecaj na kognitivne funkcije bez obzira na dob, dozu ili duljinu uzimanja dodatka. I druge nedavne studije upozoravaju da ginko ne "odbija" Alzheimerovu bolest. Radije podignite svoju mentalnu sposobnost učenjem novih vještina ili druženjem s ljudima, kaže Brett.
Čovjekov organizam je kudikamo složeniji od najsloženijeg stroja. Bilo koji majstor nije sveznalica za bilo koji stroj. Prema tome čuvajte se sveznalica za ljudski organizam. Uzdajte se u ono što vam je za pripomoč poklonio onaj tko je napravio složeni ljudski organizam a to je intuicija. Jedite ono što vam se jede i nastojte pojesti što manje a da ne gladujete.