Kako se hranimo? Za Hrvate još uvijek vrijedi 'nema tice do prasice'

Činjenicu da smo uvelike sami odgovorni za svoje zdravlje mnogi zanemaruju, baš kao i to da zdravlje – ulazi kroz usta.

Način na koji se i kako hranimo, što jedemo i kako se prema hrani odnosimo, određuje naše zdravstveno stanje kroz dulje vrijeme. Statistike pokazuju da se Hrvati i dalje nezdravo hrane, a upravo je uravnotežena prehrana jedan od načina na koji možemo pozitivno utjecati na vlastito zdravlje.

Ana Puljak, dr. med. i specijalistica javnog zdravstva te voditeljica Odjela za promicanje zdravlja u Zavodu Andrija Štampar, analizirala je podatke o prehrambenim navikama u Hrvatskoj dobivenim na osnovi istraživanja Državnog zavoda za statistiku.

Njezina analiza dokazuje da ona stara – nema tice do prasice – u svakodnevnom životu Hrvata još vrijedi.

Hrvatima je najdraže na tanjuru vidjeti komad mesa, po mogućnosti svinjetinu, i pečeni krumpir, a uz tanjur štrucu kruha. Istodobno, bez obzira na tradiciju mediteranske zemlje, riba je kod većine na tanjuru tek jednom tjedno, što je prerijetko.

Dr. Puljak stoga nakon analize upozorava na neke predrasude, ali i nudi preporuke za zdraviji način prehrane. Najvažnija je sljedeća:

– U svemu budite umjereni. Uživajte u hrani i okusima. A emocije „nahranite“ kroz pozitivne međuljudske odnose, dobru knjigu, glazbu ili sport koji vas veseli - poručuje dr. Puljak.Nećemo, dakako, gladovati, već je bitno upoznati zdravu prehranu i promijeniti navike. Dobra je vijest: čokolada je i dalje dobrodošla. Samo i s njom umjereno!

Što je najčešće na jelovniku

1. Stanovnici Hrvatske najčešće konzumiraju svinjetinu, perad, kruh i krumpir.

2. U Hrvatskoj se najčešće konzumira meso - na jelovniku je gotovo svaki dan. Najčešće su to svinjetina i perad, dok je govedina puno manje zastupljena.

3. Riba se u Hrvatskoj u prosjeku konzumira jednom tjedno ili rjeđe.

4. Mlijeko i mliječni proizvodi konzumiraju se malo (315 g mliječnih proizvoda tjedno).

5. Izvori ugljikohidrata su najčešće kruh i krumpir. Kruhom se unese čak 500 kcal dnevno, dakle četvrtina dnevnog energetskog unosa.

6. Najveću količinu masnoća stanovnici Hrvatske unose konzumacijom suhomesnatih proizvoda koji sadrže veliki udio skrivenih masnoća.

7. Unos voća prilično je malen - dvije jabuke tjedno i jedna do dvije banane tjedno. Bobičasto voće, koje je izrazito zdravo, vrlo se malo konzumira.

8. Unos ulja prilično je velik: 2,5 žlica ulja dnevno (324 kcal, odnosno 16 posto dnevnih energetskih potreba).

>>7 najčešćih grešaka koje radite a zbog kojih nikako da smršavite

>>Antonija Blaće: Uvrijedila sam se kad mi je prijateljica rekla da nikad nisam bila deblja