San je esencijalan za naše fizičko i mentalno blagostanje jer omogućuje tijelu i umu da se regeneriraju. Kada je ovaj prirodni proces odmora poremećen, tijelo reagira nizom simptoma iscrpljenosti i disbalansa. Znanstvenici su istražili posljedice nedostatka sna i otkrili iznenađujuće podatke – čak i samo jedna neprospavana noć može učiniti naš mozak starijim nego što je, piše Fenix magazin.
24 sata bez sna: I već nakon 24 sata bez sna, naš mozak počinje pokazivati zamjetne promjene. Teže razlikuje važne od nevažnih informacija, dugoročno pamćenje slabi, a sposobnost koncentracije opada. Neispavani ljudi skloniji su rizicima i donošenju impulzivnih odluka. No, posljedice se ne zaustavljaju samo na mozgu. Imunološki sustav postaje manje učinkovit, što povećava osjetljivost na infekcije. Istovremeno, mozak aktivira centar za nagrađivanje, što vodi do veće žudnje za nezdravom, visokokaloričnom hranom poput brze hrane.
48 sati bez sna: Ako ne spavate dva dana zaredom, tijelo ulazi u stanje pojačanog stresa. Krvni tlak i broj otkucaja srca rastu, a jezična komunikacija postaje otežana – govorne rečenice gube strukturu, a pojedinci zaboravljaju osnovne riječi. Također se pojavljuju epizode tzv. mikrosna – kratke, nesvjesne pauze u aktivnostima kada mozak nakratko ‘zaspi’. Te mikroepizode mogu biti izuzetno opasne, posebno tijekom vožnje ili u situacijama koje zahtijevaju punu pozornost.
72 sata bez sna: Tri dana bez sna donose ozbiljne posljedice. Osoba može osjećati vrtoglavicu, halucinirati ili razviti simptome paranoje, anksioznosti i depresivnih epizoda.
Dok se zdravi ljudi nakon kraćih epizoda nesanice mogu vratiti u normalno stanje, dugotrajni nedostatak sna može ozbiljno narušiti zdravlje. U ekstremnim slučajevima, poput rijetke genetske bolesti poznate kao fatalna obiteljska nesanica (FFI), nedostatak sna može biti smrtonosan. Oboljeli od FFI-a postupno gube sposobnost spavanja, što rezultira konfuzijom, komom i smrću unutar godinu dana.
Najduže dokumentirano razdoblje bez sna izdržao je Britanac Tony Wright, koji je ostao budan 11 dana i dvije noći. Međutim, Guinnessova knjiga rekorda ne priznaje ovaj podvig zbog ozbiljnih zdravstvenih rizika povezanih s tako dugotrajnom deprivacijom sna.
Neprospavana noć kao terapija? Zanimljivo je da kontrolirana deprivacija sna u nekim slučajevima može imati pozitivan učinak, osobito kod osoba s depresijom. Iako se mehanizmi iza ovog fenomena još uvijek istražuju, vjeruje se da je to povezano s boljom komunikacijom između određenih moždanih stanica.
Nedostatak sna nosi ozbiljne rizike za zdravlje, ali u kontroliranim uvjetima može donijeti i neobične prednosti. San je ključni faktor našeg zdravlja i kvalitete života, pa bismo ga trebali shvatiti ozbiljno i omogućiti tijelu i umu potrebnu regeneraciju.