Zbog biološki uvjetovanih čimbenika i socijalnih faktora životni vijek žena dulji je od muškaraca. Međutim, britanski je tisak objavio zanimljiv fenomen po kojem su muškarci u nekim engleskim područjima ugrozili primat žena u dugovječnosti. Javnozdravstveni podaci Engleske pokazali su da u su muškarci u stotinjak tamošnjih područja produljili svoj životni vijek za dvije i pol do pet i pol godina, dok je u Crawleyu u Zapadnom Sussexu razlika gotovo nevjerojatna: očekivani životni vijek muškarca ondje iznosi 96 godina, a žena tek 83!
To je prvi put da su po životnom vijeku muškarci pretekli žene otkad se takvi podaci ondje prikupljaju, a razlozi leže u poboljšanju životnih uvjeta i zdravlja, dok s druge strane žene gube na životnom vijeku zbog nezdravijeg načina življenja. Profesor Les Mayhew s City University London i savjetnik u Uredu za nacionalnu statistiku, navodi da je način života – prestanak pušenja i bolja briga za zdravstveno stanje u srednjim godinama, a ne zemljopisno područje, uzrok ovom fenomenu. On je i u svom članku objavljenom u North American Actuarial Journal naveo da su glavni faktori toj promjeni žensko usvajanje nezdravih muških navika, od kojih je najgora pušenje, ali i da promjene na tržištu rada imaju udjela u tome.
Prehrana i zdrav život
Je li riječ o novom trendu? Naši stručnjaci takvu mogućnost opovrgavaju. Moguće jest da se u nekim manjim sredinama životni vijek muškaraca produlji u odnosu na životni vijek žena, kaže dr. sc. Ivo Turk, znanstvenik s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar koji se bavi socijalnom geografijom i demografijom, i dodaje da to prije svega ovisi o načinu života u toj sredini. Ipak, kad se sve promatra na višoj razini poput državne, malo je vjerojatno da će životni vijek muškaraca u konačnici biti dulji od životnog vijeka žena. Dr. Turk istodobno napominje kako britanski ured za statistiku ne dijeli mišljenje profesora Mayhewa.
– Na razini manjih teritorijalnih jedinica, poglavito manjih naselja, takva situacija nije isključena. Takve su situacije u pravilu iznimke i posljedica su specifičnih okolnosti u kojima živi i radi tamošnje stanovništvo. Tu pušenje i konzumiranje alkohola mogu imati utjecaja, jednako kao i način prehrane. Što je demografska baza, tj. broj stanovnika manji, vjerojatnija su odstupanja od prosječnih vrijednosti na razini države, županije, grada – navodi dr. Turk i zaključuje da, sukladno tome, ni u Hrvatskoj nije vjerojatno da će u dogledno vrijeme muškarci imati dulji životni vijek od žena.
Slično govori i demograf prof. dr. sc. Jakov Gelo. Iznimke se mogu dogoditi u pojedinim manjim područjima ili u nekom kraćem razdoblju, ali one nisu relevantne za državnu ili svjetsku godišnju statistiku. Prof. Gelo podsjeća na primjer japanskog otoka Okinawa na kojem se živi dulje od sto godina. Naime, ondje je čak 900 stogodišnjaka na milijun stanovnika, umjesto alkohola i kave, piju zeleni čaj, triput tjedno jedu ribu, jako puno soje i žitarica te voća i povrća u puno manjih obroka, a gotovo svi su zdravi do kraja života.
Svjetski fenomen predstavlja Ovodda na Sardiniji, gradić od oko 1700 stanovnika jedinstven po tome što tamo jednak broj muškaraca i žena navrši sto godina. Kvalitetna mediteranska prehrana, međutim, nije ključ njihove dugovječnosti, što se pokazalo na njihovim iseljenicima, koji su desetljećima živjeli na drugim krajevima svijeta i opet doživjeli stotu. Znanstvenici koji su ih proučavali zaključili su da je međusobno vjenčavanje u toj izoliranoj zajednici postiglo efekt suprotan od uobičajenog: umjesto genskih bolesti, dug život. Treći je poznati svjetski fenomen stanovništvo malog kalifornijskog gradića Loma Linde, gdje prosjek življenja za desetak godina premašuje životni vijek ostalih Amerikanaca.
Njihov je pak adut vjera (većina pripada Crkve adventista sedmog dana ne pije, ne puši i vegetarijanci su), a duhovnost se već pokazala kao karta dugovječnosti. Naime, vjernici žive dulje, vjerojatno zato što religioznost smanjuje razinu stresa.
Rađa se više dječaka
Kako bilo, medicina nije našla obrazloženje zašto se u svijetu rađa više dječaka nego djevojčica, ali muška se populacija s vremenom smanjuje zbog raznih socijalnih faktora, odnosno načina života. Tako pripadnici “jačeg” spola u svojim 40-ima i 50-ima umiru češće nego žene. To zorno prikazuju podaci Državnog zavoda za statistiku RH, prema kojima je u dobi do devet godina života na sto djevojčica 105,5 dječaka, do 29. godine ih je 104, do 39. godine 103, a u dobnoj skupini između 40 i 49 godina broj muškaraca na sto žena pada na 99,2 i nastavlja se smanjivati. U dobnoj skupini od 70 do 79 godina ih je 66,9, a u 80-im godinama života samo su 44,2 muškarca na sto žena.
– Žene su manje pod stresom i lakše ga podnose, rade manje teške poslove i prilagodljivije su, dok su muškarci istodobno skloniji ekstremnijim oblicima ponašanja i porocima – objašnjava prof. Gelo.
Demografska statistička izvješća predviđaju da će u Europi i muškarci i žene živjeti sve dulje. Očekivani životni vijek u EU produljuje se svake godine za dva do tri mjeseca. Prema nekim predviđanjima, muškarci će malo smanjiti razliku od prosječnih šest godina, ali ne očekuje se da će stići žene. Hrvati su trenutačnoj po očekivanoj životnoj dobi u donjem dijelu europskih država, a iako će se životni vijek produljivati i u Hrvatskoj, još ćemo kaskati za razvijenijim europskim državama.