Prijedlozi menija

Ovo je dijeta za visoki tlak

Foto: Thinkstock
Ovo je dijeta za visoki tlak
13.11.2013.
u 08:00
Spas je u mediteranskoj prehrani bogatoj plavom ribom te obiljem povrća i voća. Žitarice su dobro došle, ali samo cjelovite, dok bi mliječni proizvodi trebali biti iz kategorije “light”
Pogledaj originalni članak

Kardiovaskularne bolesti povezane su s više od 50% smrtnosti ili su čak prvi uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu. Prehrana utječe na bolesti srca više nego na druga oboljenja. Prije svega, prehrana bitno utječe na zdravlje srčanog mišića, krvnih žila i krvni tlak. Ateroskleroza – nakupljanje naslaga masnoće na unutrašnjoj stijenci arterija, najčešći je uzrok nastanka koronarnih bolesti.

– Prevencija ateroskleroze trebala bi započeti još u mladosti jer se proces ateroskleroze zbiva u dugom vremenskom razdoblju od 20 do 30 godina. Zdrave prehrambene navike pomažu u snižavanju osnovnih faktora rizika kod koronarnih bolesti srca – upozorava magistrica nutricionizma Mirela Marić iz Poliklinike Aviva u Zagrebu.

– Zapadnjački način života, dobro je poznato, zbog manjka kretanja i prehrane u kojoj prevladavaju zasićene masne kiseline, aditivi, slatkiši, poguban je za zdravlje krvnih žila, a time i srca. Pojam “mediteranska prehrana” zlatno je pravilo i standard koji se opravdano nameće kada je riječ o pravilnoj prehrani koju bi valjalo usvojiti da bi se sačuvalo zdravlje srca i krvnih žila. Prvi je korak konzumiranje raznovrsnih namirnica te sklad unosa energije, prehrambenih potreba i tjelesnih aktivnosti. Osnova svakidašnje prehrane obuhvaća voće i povrće te žitarice (jabuke, citrusi, zob, ječam, jagode, mrkva, mekinje). Ove su namirnice bogati izvori vitamina C i B–kompleksa te karotena (provitamina A), vitamina E, folne kiseline, kalcija, magnezija, biljnih vlakana, a osim toga sadrže niske količine masti, što ih dodatno čini poželjnima. Biljna vlakna koja nisu topiva u vodi (celuloza iz cjelovitog zrna žitarica) imaju manji učinak na razinu kolesterola, dok biljna vlakna topiva u vodi (pektin) unesena u većim količinama (oko 5 g) reduciraju koncentraciju kolesterola za 5%. Dnevne potrebe za unosom prehrambenih vlakana iznose 27 do 40 g.

Magistrica Marić savjetuje i one koji su ljubitelji mesa koje je, napominje, podjednako važno za zdravlje kao i povrće.

– Neka vaš izbor bude krto meso, perad, riba... Izbjegavajte crveno meso. Bjelančevina ima i u žitaricama, mahunarkama, mlijeku i mliječnim proizvodima. Najbolje bi bilo izabrati proizvode od djelomično obranog mlijeka i paziti na to da njihova kalorijska vrijednost čini 10 do 15% ukupne energije potrebne organizmu.

Šećeri i soli nisu poželjni, a njihov omjer treba ograničiti na 10% ukupne energije. Najveća količina jodirane soli ne smije prelaziti 6 grama na dan, a alkohol konzumirajte umjereno. Krvne žile vole maslinovo i bučino ulje.

Prijedlozi menija

Doručak

– voćna salata ( 1/2 banane, 1 jabuka, 1 naranča)

– malo cimeta, 5–6 oraha/lješnjaka/badema

– 1 šalica čaja/svježeg soka/kave

Međuobrok

– 2 integralna krekera ili 1 komad sezonskog voća

Ručak

– 1 tanjur bistre juhe bez rezanaca

– 150 g kuhanog povrća (mrkva, brokula, cvjetača) iz juhe

– sezonska salata

– 60 g krumpira/kukuruzne palente/ integralne tjestenine

– 120 g pilećeg/junećeg/ telećeg mesa

Međuobrok

– 1 komad sezonskog voća ili 1 jogurt/kefir/bioaktiv

Večera

– 50 g svježeg posnog kravljeg sira

– 1 kriška raženog kruha

– sezonska salata

– 100 g kuhanog mesa od ručka

Doručak

– čaj/sok od svježeg voća/kava

– 2 integralna/rižina/zobena krekera

– banana i 1 jogurt/kefir/bioaktiv

– pašteta od tunjevine/ biljni namaz/ sirni namaz

Međuobrok

– 1 komad sezonskog voća ili 1 jogurt/kefir/bioaktiv

Ručak

– juha bez rezanaca

– 120 g bijelog pilećeg/purećeg mesa

– 150 g svježe brokule/špinata/cvjetače ili 60 g mahuna/leće/boba/graška

– sezonska salata

Međuobrok

– 1 komad sezonskog voća ili desetak oraha/lješnjaka/badema

Večera

– 100 g piletine/ puretine (od ručka)

– 1 kriška raženog kruha

– sezonska salata

Doručak

– kava/čaj/sok od svježeg voća

– 3 velike žlice muesla/integralnih pahuljica sa sušenim voćem/zobenih pahuljica/kukuruznih pahuljica

– 200 ml kravljeg/kozjeg/sojinog mlijeka, malo cimeta

Međuobrok

– 1 komad sezonskog voća ili 2 integralna krekera ili 1 jogurt/kefir/bioaktiv

Ručak

– 1 tanjur juhe bez rezanaca

– 150 g do 200 g zubaca/orade/brancina/oslića na žaru ili 150 do 200 g riječne ribe

– 150 g blitve na lešo ili kuhanog povrća ili 60 g integralne riže/žganaca/kuhanog krumpira

– sezonska salata

Međuobrok

– 1 komad sezonskog voća ili desetak oraha/lješnjaka/badema

Večera

– 80 g tunjevine/sardina bez ulja ili 120 g ribe (kuhane/pečene)

– 1 kriška raženog kruha

– sezonska salata

>>Ovih sedam navika trebate izbjegavati tijekom dijete

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

MA
mamurny
11:10 18.02.2016.

Kava za doručak??? Za visoko tlakaše? Jeste li vi normalni? Hoćete nekog ubiti?