Libanonske delicije

'Pravim jela iz Byblosa, grada u kojem ljudi žive 7000 godina '

Foto: Marko Lukunic/PIXSEL
'Pravim jela iz Byblosa, grada u kojem ljudi žive 7000 godina '
19.06.2020.
u 17:00
Libanonka Farah Khali otvorila je libanonski restoran u Zagrebu nazvan upravo po gradu Byblosu, u kojem je i rođena.
Pogledaj originalni članak

Čari jednog od najstarijih gradova, grada Byblosa u Libanonu, Libanonka Farah Khalil dovela je u sam centar grada Zagreba, otvorivši libanonski restoran nazvan upravo po gradu Byblosu, u kojem je Farah i rođena.

Foto: Marko Lukunic/PIXSEL

– Drago mi je što su Hrvati zavoljeli moj način kuhanja i hranu. Libanonska kuhinja poznata je diljem svijeta kao jedna od najboljih, međutim, u svom načinu pripremanja dodala sam, uz tradicionalnu pripremu libanonske hrane, i autentična i tradicionalna jela iz starog grada Byblosa, u kojem ljudi kontinuirano žive dulje od sedam tisuća godina. Iz Byblosa, osim vrhunske hrane, u svijet je otišlo i latinično pismo. Prije latinice na području današnjeg Libanona koristilo se egipatsko pismo, hijeroglifi, koje nije bilo previše praktično trgovcima koji trgovali diljem Europe. Byblos je mnogima možda poznat i kao glavno središte Feničana – govori Farah, uz koju je kao osnivačicu restorana “Byblos” kao partner ušao i poznati bivši hrvatski ministar gospodarstva, a danas naftni stručnjak i konzultant Davor Štern.

Foto: Marko Lukunic/PIXSEL

Foto: Marko Lukunic/PIXSEL

Hrvati vole sve probati

– Kad sam se prije četiri godine preselila u Zagreb, nigdje nisam mogla pojesti dobar falafel, humus ili neko drugo jelo na koje sam se navikla. Iako je tada bilo mnogo restorana koji su nudili libanonsku hranu, ta hrana nije bila ni blizu pravoj ni po okusu ni po izgledu. To je izgledalo kad da Libanonac koji nikada nije bio u Hrvatskoj radi zagorske štrukle. Zbog toga sam se odlučila na taj korak i otvorila restoran. Libanonska kuhinja najveći naglasak stavlja na svježe namirnice i veliku količinu ljubavi prema hrani bez koje ništa ne bi imalo smisla. Koristimo hrpu začina, poput korijandera, kima i kumina, zbog čega su naša jela vrlo aromatična, no ne i ljuta. Uživam u kuhanju. Dok radim smjesu za falafel, humus ili bilo što drugo, ja s njom razgovaram. Iako puno radim, nikada ne osjećam umor jer kuhanje je moja ljubav i život – govori Farah, ističući da baš sve što ima u ponudi ona radi u svojoj kuhinji.

– Naši jelovnici počinju mezama, malim tanjurićima s namazima i prilozima, poput humusa, baba ganuša i labneha (vrhnje), koji se mogu jesti i kao predjelo, ali i u kombinaciji s glavnim jelima.

Foto: Marko Lukunic/PIXSEL

Foto: Marko Lukunic/PIXSEL

Gosti obožavaju moj domaći kruh, koji spravljam po tradicionalnoj recepturi. Tu je i dio s osvježavajućim salatama, kao što je tabouleh (peršin, luk, bulgur, šipak, menta) i fatush koji je poput tabouleha, ali umjesto mljevene pšenice stavi se prženi arapski kruh. Kada me netko pita što preporučujem, uvijek govorim tabouleh salatu, humus i kibeh (mesne okruglice s povrćem i začinima) te domaći kruh. Moja preporuka uvijek je i shawarma, bila to piletina, junetina, ovčetina ili janjetina, meso rezano na trakice u umaku od rajčice i češnjaka poslužena u tortilji.

I, naravno, falafel koji pripremam najbolje na svijetu – uz smijeh samouvjereno govori Farah, ističući kako Hrvati vole sve probati i svime su oduševljeni.

U nekim zemljama pauze na poslu traju i po dva sata:

– Ponosna sam što su mnogi Hrvati prepoznali i zavoljeli moju salatu, autentičnu i tradicionalnu, koju spravljam kako su me naučile moje mama i baka, sveti Charbel, koja se sastoji od patlidžana s roštilja, luka, češnjaka, začinjena limunom, maslinovim uljem te i octom od šipka, a na kraju se posipa sjeckanim bademom i orahom, a najviše se jede u vrijeme posta kada se ne jede meso. Salata je dobila ime po zaštitniku grada Byblosa, svetom Šarbel Maklufu, svećeniku i monahu čudotvorcu iz Libanona. Blaženim ga je proglasio papa Pavao VI. 5. prosinca 1965., a svetim 9. listopada 1977. Časti se kao “svetac mira”, govori Farah, nudeći nam da probamo libanonsko vino koje je, kako kaže, najbolje na svijetu.

– Libanonci su prvi na svijetu napravili vino i iz Libanona je ono krenulo prema Europi. Isto tako imamo i originalnu libanonsku rakiju, arak (rakija). Sve što tu probate isključivo je libanonsko. Nas posjećuju mnogi poznati iz javnog, političkog, kulturnog i estradnog života u Hrvatskoj. Gotovo svi predstavnici diplomatskog zbora. Trudimo se koliko možemo i sretna sam što se zapravo svatko tko jednom dođe k nama uvijek vraća i dovodi prijatelje. Mi imamo više od šest tisuća članova na Facebooku, a taj broj raste svakodnevno. Uskoro ćemo proširiti prostor na još 140 četvornih metara i restoran će imati sedam zvjezdica. Petkom i subotom imamo živu muziku koja svira isključivo mediteransku muziku – govori Farah, koju smo na kraju upitali koji desert nudi u svom restoranu.

Foto: Marko Lukunic/PIXSEL

Kolači iz drevnog Byblosa

– Za desert nudimo slasnu baklavu s pistacijom koju pečemo na žaru, te libanonsku noć, slasticu koja se tradicionalno jede u gradu Byblosu, čiji je biskvit od pistacija, indijskih oraščića, kokosa i meda s aromatičnom kremom. Nudimo i kavu s kardamonom koja se pije nakon jela i našu čuvenu domaću limunadu s mentom te njezinu alkoholnu verziju, s arakom (rakijom) – naglasila je Farah Khalil.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.